Održivi urbani okoliš - praćenje i utjecaji na zdravlje

Urbani okoliš predstavlja vrlo kompleksan sustav s brojnim poveznicama između okoliša i zdravlja. Stoga su koherentne i sveobuhvatne prostorno-planske, te okolišne politike, snažna potpora u poboljšanju zdravstvenih politika, posebno u područjima javnog zdravstva i preventivne medicine.

Politike - prostorni podatci, okoliš i zdravlje

1. Direktiva 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske Unije od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).

2. Okvirna direktiva koja podržava kreiranje politike vezane uz okoliš.

3. Podržava iskorištenje postojećih infrastruktura prostornih podataka zemalja članica, ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali zahtijeva harmonizaciju postojećih podataka.

Monitorinzi (redovito praćenje) u okolišu propisani zakonodavnim okvirom iz područja zaštite zdravlja i zaštite okoliša te nadstandardima održivih urbanih sredina:

• Monitoring kvalitete zraka
• Monitoring alergene peludi u zraku
• Praćenje kvalitete zraka u javnim objektima
• Monitoring kvalitete i kontaminacije tla urbanih sredina
• Monitoring vode za ljudsku potrošnju, uključivo i vodocrpilišta
• Ispitivanje kakvoće vode za kupanje jezera i drugih kupališta
• Kontrola bazenske vode javnih kupališta
• Monitoring otpadnih voda urbanih sustava

Koje su preporuke za donostelje odluka u urbanim sredinama?

• Kontinuirana eukacija građana o očuvanju urbanog okoliša, od najmlađe dobi (vrtića, školskog sustava) do radne sredine, ulaganje je u budućnost!
• Primjena tehnologije pomaže u upravljanju rizicima iz okoliša.
• Inovativni alati za upravljanje gradovima imaju višestruke koristi:
• Integracija različitih baza podataka, u sučelju s vremenskom i prostornom dimenzijom značajno olakšava procjenu rizičnih točaka u upravljanju urbanom sredinom;
• Na temelju vizualizacije i "big data" pristupa, ostvaruje se mogućnost brzog i informiranog donošenja odluka;
• Nove tehnologije olakšavaju uključenje građana u procese upravljanja gradom i povećavaju razinu povjerenja u donositelje odluka radi osobne participacije na razini pojedinca.

Koje štetne tvari za zdravlje mogu biti prisutne u urbanom okolišu?

Ključne poruke:

Pojedinac je osnova i snaga prevencije.

Edukacija o važnosti očuvanja urbanog okoliša zadatak je jedinica lokalne uprave i samouprave i preporuča se provođenje od najranije životne dobi.

Poštivanje i nenarušavanje infrastrukture (npr. ilegalna prikapčanja na vodoopskrbnu i odvodnu mrežu, ilegalne preinake sustava, npr. mehaničko zatvaranje odvoda na oknima odvodnih kanala na javnoj površini) - osnova je sigurnih i održivih urbanih sustava.

Sustavna, planirana i kontinuirana kontrola ispravnosti svih urbanih odrednica okoliša (vode, zraka, tla, otpada) važna je zbog mogućeg promjenjivog stanja i utjecaja okolišnih i meteoroloških utjecaja.

Zdravo urbano planiranje u svrhu postizanja, očuvanja i unapređenja zdravlja svih korisnika prostora potrebno je promatrati i u odnosu na zdravstveno-ekološke činjenice, tj. temeljiti ih na praćenju kvalitete i kontaminacije urbanog okoliša.

Transparentan uvid u rezultate monitoriga – zdrav urbani okoliš za zdrave građane

Ekološka karta Grada Zagreba pruža uvid u rezultate analiza svih odrednica u urbanom okolišu (zraka, vode, tla) kroz jednostavno sučelje.

Usuglašeni algoritmi postupanja u slučaju laboratorijske potvrde različitih mikrobioloških ili kemijskih kontaminanata u urbanom okolišu, uspostavljena ujednačena postupanja te uspostava modula komunikacije sa zajednicom važan su dio preventivnih javnozdravstvenih aktivnosti zavoda za javno zdravstvo.

Posebno je važan ujednačen pristup struke prema javnozdravstveno značajnim institucijama, poput odgojno-obrazovnih, zdravstvenih, ugostiteljskih ili ustanova za skrb o rizičnim populacijskim skupinama poput starijih i nemoćnih ili osoba s poremećajima u razvoju. Brz i praktičan, savjetodavno orijentiran i dokumentirani pristup u rješavanju zdravstveno neispravnih uzoraka, te izdavanje pisanih jednostavnih preporuka u slučaju laboratorijski nesukladnih uzoraka, obvezna su postupanja u svrhu zaštite zdravlja stanovnika urbane sredine.

Kroz dopune legislative potiče se sve aktivnija uloga zavoda za javno zdravstvo u umrežavanju ključnih dionika (donositelja odluka, gospodarskog sektora, inspekcije i populacije), osiguranju nezavisne procjene rizika te osiguranju pravilnih postupanja. Preventivne djelatnosti poput epidemiologije i zdravstvene ekologije imaju ključnu ulogu u edukaciji i komunikaciji te sprječavanju mogućeg utjecaja utvrđenih štetnih čimbenika na zdravlje. 

Autori:
Dr.sc. Matijana Jergović, dr. med., specijalist epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije
Josipa Roginić, dipl. sanit. ing.
Dr. sc. Ivana Hrga, dipl. biol., znanstveni suradnik

Reference:
Galea S, Vlahov D. Handbook of Urban Health Populations, Methods, and Practice. 2005 Springer Science+ Business Media, Inc. ISBN 0-387-23994-4.
Ekološka karta Grada Zagreba. Dostupno na: https://ekokartazagreb.stampar.hr/
Geoportal Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.
Dostupno na: http://geoportal.nipp.hr/hr
Mlinar Z. Utjecaj svjetlosnog onečišćenja na zdravlje. Zdravlje za sve. God. 3. Br. 8 /2016. Dostupno na: http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje08_ekologija.html
Stjepanović B. Zdravlje za sve. God. 2. Br. 6 / 2015.
Dostupno na: http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje06_intervju.html
D´Amato G (2001) Allergic pollen. U D´Amato G, Bonnini S, Bousquet J, Durham S, Platts-Mills TAE (ur), Pollinosis 2000. Global Approach. JGC Editions: Naples, 69-76.