Bolesti srca i krvnih žila imaju veliko javnozdravstveno značenje koje je određeno sljedećim pokazateljima: vodeći su uzrok smrtnosti, pobola i nesposobnosti (poglavito kod starijih ljudi), kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju.

Prevencija ovih bolesti ima dva cilja: dodati život godinama i godine životu. Razna istraživanja sugeriraju da su incidencija i umiranje od bolesti srca i krvnih žila u starijoj dobi uvjetovani čimbenicima rizika u srednjoj životnoj dobi. U nekim zemljama je prisutan trend opadanja smrtnosti od ovih bolesti, što ukazuje da bi se i u našoj zemlji mogao smanjiti, naročito u mlađim dobnim skupina (do 64 godine). Iako uzroci ovih trendova još nisu sasvim razjašnjeni, velike razlike u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti među pojedinim zemljama predstavljaju javnozdravstveni izazov.

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:

• srce i srčani krvožilni sustav – koronarna (ishemična) bolest;
• mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest;
• donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Zagrebu s 3.810 umrlih osoba i udjelom od 45,6% u ukupnom mortalitetu. Među deset vodećih pojedinačnih uzroka smrti u Zagrebu nalazi se pet dijagnostičkih podskupina/dijagnoza iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Na vrhu se nalaze ishemične bolesti srca s udjelom od 18,5% u ukupnom mortalitetu i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 11,2%. Na četvrtom mjestu su hipertenzivne bolesti (5,1%), na šestom ateroskleroza (3,7%), a na sedmom insuficijencija srca (3,0%) (tablica 1).

Tablica 1 – Deset vodećih uzroka smrti u 2013. godini: redoslijed, udio i stope na 100.000 stanovnika

Izvor: Državni zavod za statistiku i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Analizirajući smrtnost od kardiovaskularnih bolesti prema dobi, vidimo da je 86,7% umrlih u dobi iznad 65 godina (78,3% muškaraca i 93,4% žena). Bolesti cirkulacijskog sustava su vodeće po broju hospitalizacija (odmah iza malignih neoplazmi), a u djelatnosti opće medicine nalaze se na trećem mjestu po broju evidentiranih bolesti i stanja (10,7%), odmah iza bolesti mišićno-koštanog sustava. Analiza po dobi pokazuje da, kako u muškaraca tako i u žena, stope hospitalizacija rastu s dobi, s tim da intenzivniji porast počinje od dobne skupine od 50 do 59 godina.

Prema pokazateljima izvanbolničke potrošnje lijekova, kardiovaskularni lijekovi čine polovicu od ukupno propisanih lijekova u Gradu Zagrebu.

Činjenica koja upućuje na poboljšanje zdravstvenih pokazatelja vezanih uz kardiovaskularne bolesti je pad standardizirane stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za dobnu skupinu od 0 do 64 godine s 52,73/100.000 stanovnika u 2012. godini na 45,63/100.000 stanovnika u 2013. godini (tablica 2).

Također, bilježi se pad standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca za dobnu skupinu od 0 do 64 godine s 21,7/100.000 stanovnika u 2012. godini na 21,6/100.000 stanovnika u 2013. godini (tablica 3). Dobno standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularne bolesti za dobnu skupinu od 0 do 64 godine također pada s 13,2/100.000 stanovnika u 2012. godini na 12,5/100.000 stanovnika u 2013. godini (tablica 4).

Tablica 2 – Standardizirane stope smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava za dobnu skupinu od 0 do 64 godina na 100.000 stanovnika u 2013. godini, usporedba s pojedinim europskim zemljama

Izvor: Državni zavod za statistiku; Indikatori „Zdravlje za sve“ SZO Regionalnoga ureda za Europu, ožujak 2015.; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Tablica 3 – Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca za dobnu skupinu

od 0 do 64 godina na 100.000 stanovnika u 2013. godini, usporedba s pojedinim europskim zemljama

Izvor: Državni zavod za statistiku; Indikatori „Zdravlje za sve“ SZO Regionalnoga ureda za Europu, ožujak 2015.; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Tablica 4 – Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za dobnu skupinu od 0
do 64 godina na 100.000 stanovnika u 2013. godini, usporedba s pojedinim europskim zemljama

Izvor: Državni zavod za statistiku; Indikatori „Zdravlje za sve“ SZO Regionalnoga ureda za Europu, ožujak 2015.; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za bolničku zdravstvenu zaštitu

Kako bi se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za dob do 65 godina nastavila smanjivati potrebno je poduzeti sve mjere prevencije, kako prema općoj populaciji, tako i prema rizičnim skupinama. Ciljna skupina sredovječnih ne predstavlja više jedini cilj, već su se preventivna mjerenja usredotočila na čitave zajednice, uključujući i stare. Stariji u svakom pogledu predstavljaju specifičnu populaciju s obzirom na demografsku i socijalnu situaciju. Fiziološke promjene i smanjeni funkcionalni kapaciteti starog organizma podjednako, kao i povećanu učestalost raznih bolesti, treba uzeti u obzir prilikom planiranja preventivnih programa.

Ateroskleroza je dugotrajan proces koji dovodi do različitih manifestacija. Čimbenici rizika kao što su prehrambene navike, nedovoljna tjelesna aktivnost, povišeni krvni tlak i pušenje, pokazuju svoj učinak uglavnom nakon nekoliko desetljeća.

Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koji smanjuje rizike pojavnosti povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi te šećernu bolest, a koji povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila. Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije u smanjenju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.

Stoga je nužno paralelno i kontinuirano provoditi:

Programe promicanja zdravlja čija je svrha usvajanje zdravih stilova života:

• nepušenje;
• pravilna prehrana;
• redovita tjelesna aktivnost.

Programe prevencije čija je svrha rano otkrivanje i pravovremeno
liječenje oboljelih:

• skrb za osobe pod povećanim rizikom (redoviti preventivni pregledi, savjetovanja);
• rano otkrivanje bolesti (redovita kontrola krvnog tlaka, pozivanje u
  ordinacije obiteljske medicine), adekvatno liječenje;
• rehabilitacija oboljelih.

U prevenciju kardiovaskularnih bolesti i promicanje zdravih stilova života moraju biti uključeni cjelokupno društvo, lokalna zajednica, zdravstvena djelatnost, civilne udruge te zdravstvena, gospodarska i okolišna politika na svim razinama počevši od najranijih dana.