Akutni proljevi uzrokovani su virusnim i bakterijskim uzročnicima. Najčešći bakteriološki uzročnici proljeva su salmonele, kampilobakter, jersinije, šigele, dijarogene  E. coli.

Što su salmonele?

Salmonella spp vodeći je uzročnik u etiologiji proljeva od kada se prate zarazne bolesti. Ona uzrokuje bolest nakon inkubacije od nekoliko sati (od 4 do 6) pa do tri dana. Bolest počinje mučninom, malaksalošću, proljevom, povraćanje, povremeno i temperaturom. Salmonele su prema svojim serotipovima svrstane u 2000 različitih serotipova prema Kauffmann-Whiteovoj shemi. Dominantan je serotip S. Enteritidis, S. Typhimurium, salmonele  grupe B., S. Infantis.
Tijekom 50-tak godina praćenja incidencija oboljelih od salmonela ona je varirala od vrhunca 1994. godine kada je učestalost bila oboljenja bila 150 osoba/100 000 stanovnika. Takva alarmantna situacija rezultirala je izradom Direktive EU u cilju smanjenja pojavnosti salmonela u ljudi i životinja.

Tablica 1. Broj oboljelih osoba od salmonela u Hrvatskoj

Salmonele u Hrvatskoj prema podacima ECDC Surveillance Atlas

Nakon opsežne kontrole namirnica došlo je drastičnog pada salmonela u ljudi. U Hrvatskoj je također drastično pala i incidencija Salmonella spp.

U 2016. godini prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) učestalost salmonela je 37,70 osoba na 100 000 stanovnika. U odnosu na Europsku uniju koja u 2015. godini ima incidenciju 22,92 (zadnji dostupni podaci).

Što je Campylobacter spp?

Kampilobakter se u Hrvatskoj prati od 2009. godine kao etiološki uzročnik proljeva. Simptomi bolesti su grčevi u trbuhu, vodeno krvava stolica, mučnina I povraćanje. Bolest se razvije nakon dva do tri dana inkubacije i samoregulirajuća je. Bolest prestaje nakon tjedan dana, bez primjene antibiotika.

Najčešći biotipovi Campylobacter spp u ljudi su C. jejuni i C. coli, a početak izolacije bilježi se od 1980. godine.

Tih godina učestalost kampilobakterioze je bila niska, da bi 2016. godine u Hrvatskoj došlo do točke križanja. Tijekom te godine, po prvi se puta bilježi veća incidencija kampilobaktera, nego salmonela, dok je u Europi Campylobacter spp preuzeo vodeće mjesto u 2005. godini.

U našem laboratoriju tijekom 2017. godine po prvi puta bilježi se veći broj osoba s kampilobakter infekcijom, nego salmonela infekcijom. U 210 ljudi dokazan je Campylobacter spp, a u 150 izolirana je Salmonella spp. Obje izolacije bilježene su u toplijim i vlažnijim mjesecima.

Tablica 2. Učestalost Campylobacter spp i Salmonellla spp u izolaciji u stolici ambulantnih bolesnika na području grada Zagreba u 2017. godini

Koji su putevi prijenosa?

Uzročnici proljeva prenose se putem hrane. Najčešće se spominju piletina, jaja, svinjetina, govedina, mlijeko i mliječni proizvodi. Najčešće se ne dokaže koja je inkriminirana hrana prijenosnik bakterija. U nekim zemljama (Švicarska), primijećen je porast kampilobakterioze nakon povećanja konzumacije piletine i to 12 kg piletine po stanovniku u godini dana.

U Hrvatskoj je potrošnja piletine 24 kg po stanovniku. Ovako visoka potrošnja konzumne piletine je zbog niže cijene u odnosu na svinjetinu, govedinu i teletinu. Promjena u etiopatologiji posljedica je promjene prehrambenih navika našeg stanovništva, a na nama je da utvrdimo koje su to promjene.

Tablica 3. Potrošnja mesa u Europskoj uniji prema EuroStatu