Svaka država u svijetu trebala bi svojim građanima omogućiti dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane. Međutim, uzimajući u obzir prošle, postojeće i očekivane izazove poput globalizacije, migracija i klimatskih promjena, svjedoci smo sve većih nejednakosti u kvaliteti i kvantitetu dostupne hrane, ne samo na međunarodnoj, nego i na regionalnim i lokalnim razinama.

Strateške smjernice

Sukladno Agendi o održivom razvoju do 2030. godine, te Ostravskoj Deklaraciji sa šeste Ministarske konferencije o okolišu i zdravlju iz 2017. godine, dostupnost sigurnoj hrani jedno je od prioritetnih ljudskih prava, uz prava na život, prava na najviši ostvarivi standard fizičkog i mentalnog zdravlja te standard življenja uključivo primjerenu preventivnu zdravstvenu djelatnost u svrhu praćenja i zaštite svih odrednica okoliša (vode, zraka, tla).

Globalna razina

Statistički podaci govore o 805 milijuna pothranjenih osoba, ukupno 161 milijuna djece koja zaostaju u rastu i razvoju, posljedičnom socijalno-gospodarskom negativnom utjecaju radi školskih izostanaka, smanjenja kapaciteta u stjecanju znanja te pojavnosti bolesti povezanih s neprimjerenom prehranom. Pothranjenost nije posljedica samo gladovanja, nego i loše kvalitete prehrane. Čak dvije milijarde ljudi pati od nekog od kroničnih nedostatka mikronutrijenata u organizmu, poput vitamina A, joda, željeza i cinka.

Istovremena dostupnost zdravstveno ispravne i sukladne vode, koja je prema definiciji iz Uredbe o hrani također hrana, uvjet je koji doprinosi sigurnoj hrani. Radi se o vrlo važnom resursu svake države, međutim jasno je da se uporabom industrije i neprimjerenim gospodarenjem otpadom u industriji, poljoprivredi te na razini svakog pojedinca resursi pitke vode smanjuju. Stoga je prepoznato da će ujednačena dostupnost vode, hrane i energije biti jedan od ključnih svjetskih budućih izazova.

O sprezi okoliša i zdravlja, svjedoči i činjenica da su ljudi ovisno o okolišnim odrednicama, poput podneblja i klimatskih uvjeta, razvijali specifične potrebe za hranom koje se razlikuju i po nutritivnim karakteristikama. Tako stanovnici sjevernih područja konzumiraju više meso, ribu i proizvode bogate esencijalnim masnim kiselinama, za razliku od osoba iz mediteranskih krajeva.

S druge strane, osim okoliša i društveni faktori moći te globalne i lokalne politike imaju značajan utjecaj na dostupnost hrane. U skladu sa sve višom razinom nejednakosti i u nas kontinuirano svjedočimo o istovremenom izobilju, različitosti i sve većem udjelu nepotrebno bačene hrane te visokom udjelu siromaštva i nedostupnosti hrane.

Osobe starije životne dobi – osjetljiva populacijska podskupina

Vrlo su često osobe starije životne dobi izložene situacijama kada im hrana nije dostupna iz više razloga, kao što su bolest i nemogućnost kretanja, nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava koji bi omogućili zadovoljavajuću kvalitetu života koja, a koja uključuje dostupnost redovite i nutritivno kvalitetne hrane. Svim starijim osobama, a ne samo onima koje su smještene u institucije, potrebno je osigurati redovitu i pravilnu prehranu.

Pravilna prehrana je ona koja je izrađena sukladno smjernicama pravilne prehrane za starije osobe, a koja ujedno zadovoljava sve energetske potrebe i potrebe za esencijalnim hranjivim tvarima te istovremeno smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane. Kako se tijekom starenja javljaju i određene promjene u funkciji probavnog sustava starije osobe te dolazi do pojavnosti kroničnih bolesti, prehrana starijih osoba treba biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnošću. Bolest i problemi koji se javljaju tijekom starenja, odnosno poteškoće žvakanja i gutanja hrane, smanjenje mogućnosti samostalnog izbora, pripreme te posluživanja hrane, nikako ne smiju biti prepreka u dostupnosti iste.

Potrebno je osigurati da pravilan oblik prehrane bude dostupan svakoj starijoj osobi bez obzira na mjesto u kojem boravi kao i na financijska sredstva kojima raspolaže.

Zaključno i zajedno!

U skladu s prethodnim činjenicama potrebno je podignuti razinu aktivnog uključenja na razini svih ključnih dionika i nadležnih institucija, poput svih nadležnih ministarstva - jer radi se o međusektorskom pitanju te jedinica lokalne i regionalne samouprave, zdravstvenih ustanova i predstavnika udruga i građana. Jer, svrha i zadaća svih nas jest upravo briga i za starije i nemoćne osobe, kako bismo osigurali dostojanstvo čovjeka do kraja života i uključili se u ostvarenje ciljeva jedne od najvećih svjetskih organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda - Food and Agriculture Organization (FAO), preciznije na iskorjenjivanje gladi i osiguravanje dostupnosti hrane, poboljšanje prehrane stanovništva i podrške održivoj poljoprivredi do 2030. godine.