Primarna zdravstvena zaštita (PZZ)

Primarna zdravstvena zaštita osnova je zdravstvene zaštite na temelju praktičnih, učinkovitih, znanstvenih i socijalno prihvatljivih metoda i tehnologija. Dostupna je pojedincima i obiteljima u zajednici kroz njihovo puno sudjelovanje na trošak zajednice i društva. Sastavni je dio zdravstvenog sustava, njegova je središnja funkcija i glavni fokus, a važna je za ukupan društveni i gospodarski razvoj zajednice. Neophodna je kao prvi stupanj kontakta pojedinaca, obitelji i zajednice sa zdravstvenim sustavom, uključuje primarnu skrb, odnosno dijagnosticiranje, liječenje bolesti i ozljeda te promociju zdravlja, prevenciju oboljenja i ozljeda. Jedno od najvažnijih obilježja primarne zdravstvene zaštite je sudjelovanje građana u procesu utvrđivanja potreba za zdravstvenim uslugama i pružanjem njege te mogućnosti dovođenja tih usluga što je bliže moguće do njih samih (1).

Patronažna medicinska sestra

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) - Europska regija, promovira obiteljsku njegu temeljenu na zajednici te sestru koja provodi tu njegu (FHN) i vodi brigu o cijeloj obitelji. Visoko obrazovana i dobro pripremljena medicinska sestra dio je multidisciplinarnog zdravstvenog tima te čini osnovu procesa jačanja usluga PZZ-a (2). Nekoliko zemalja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije ima patronažne programe usmjerene na skrb obitelji. Patronažna sestra primarno provodi programe edukacije i prevencije bolesti djece, tinejdžera, trudnica, odraslih, starijih osoba, invalida i kroničnih bolesnika svih dobnih skupina.

U prosjeku ima u skrbi oko 5100 stanovnika, a njezin način rada ovisi o potrebama stanovništva i populaciji, geografskom području i javno-zdravstvenim potrebama.

U edukaciju medicinskih sestara uključeno je stanovništvo svih dobnih skupina, posebna pažnja posvećuje se brizi o zdravlju žena, od trudnoće pa do zadnjih dana njihovog života, imajući na umu kako je žena najčešće osoba koja skrbi o zdravlju svih članova obitelji, educira ih od djetinjstva o zdravstvenom ponašanju i kulturi, a najčešće je i neposredni njegovatelj u slučaju bolesti članova obitelji.

Najčešće aktivnosti patronažne sestre prema skupinama.

TRUDNICE I BABINJAČE, NOVOROĐENČAD – prehrana, prevencija debljine, kontrola GUK-a, poduka o promjenama u trudnoći, poduka o prepoznavanju ugroženosti, poduka o prepoznavanju i ublažavanju prisutnih smetnji (edema, grčeva, križobolje, žgaravice, opstipacije i dr.), poduka o oralnoj higijeni i posjetu stomatologu, poduka o intimnoj higijeni, njezi kože u trudnoći, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji psihofizičkih trauma, štetnim navikama (alkohol, nikotin, lijekovi), priprema za porod i babinje, dojenje, njega kože i higijena dojki i intimnog područja, prevencija tromboze, postupci kod komplikacija dojenja, poduka o tehnikama dojenja, praćenje psihofizičkih promjena u postpartalnom razdoblju, njega djeteta, demonstracije pravilnog postupanja kod novorođenčadi, redovito procjepljivanje, suradnja i edukacija kod mogućnosti pojave neurorizika.

MALA DJECA I DJECA PREDŠKOLSKOG I MLAĐEG ŠKOLSKOG UZRASTA – praćenje neuromotornog razvoja, praćenje psihofizičkog rasta i razvoja, prehrana – prevencija pretilosti, osobna i oralna higijena, sigurnost i zaštita od ozljeda, detekcija eventualnog zlostavljanja.

PUBERTET I ADOLESCENCIJA -  prevencija ovisnosti, spolno zdravlje, intimna i oralna higijena, eventualne psihičke bolesti, sedentarni način života, međusobno zlostavljanje - bullying, psihološka podrška nakon novonastalih situacija.

ODRASLE OSOBE – poduka o planiranju obitelji (kontracepcija) edukacija o prevenciji KVB-a, DM-a, KOPB-a, (prehrana, tjelesna aktivnost, ovisnosti: alkohol, pušenje), poduka o osobnoj i oralnoj higijeni, samo-pregledi radi ranog otkrivanja malignih bolesti, odlazak na redovite sistematske preglede, (NZJZ "Dr. Andrija Štampar" sudjeluje u organizaciji i provođenju nacionalnih programa ranog otkrivanja malignih bolesti), poduka o prepoznavanju simptoma klimakterija i samopomoći, skrining pregledi (GUK, RR, BMI), kontinuirana suradnja sa zdravstvenim djelatnicima.

STARIJE OSOBE – prevencija nastanka bolesti, usvajanje zdravog stila života sukladno dobi, psihološka pomoć prilikom prilagodbe na novonastale situacije, odlazak u mirovinu, promjene mjesta stanovanja, gubitak partnera, promijenjene kognitivne funkcije, inkontinencija, pojavnost psihičkih poremećaja, poduke o sprečavanju komplikacija dugotrajnog mirovanja, poduke za održavanje postojećih i razvijanje novih funkcionalnih sposobnosti kod polupokretnih i nepokretnih bolesnika, procjena duševnih i fizičkih promjena, procjena boli (kvalitativna, kvantitativna), poduka o primjeni propisane terapije, procjena i planiranje te praćenje ZNJ-a, kontinuirana suradnja sa zdravstvenim djelatnicima.

Zaključak

Patronažna medicinska sestra preventivnim i zdravstvenim aktivnostima može uvelike poboljšati kvalitetu života stanovništva. Preventivni rad patronažne sestre i integracija u lokalnoj zajednici ključna je za održavanje zdravlja, poboljšanje zdravog načina života, kao i promjenu štetnih navika. Patronažna sestra u hrvatskom sustavu skrbi o obitelji, ima uvid u obitelj, kao i u cjelokupnu zajednicu, njihov socijalni, kulturološki, intelektualni i duhovni pristup životu te ostale okolišne čimbenike. Tijekom individualne i obiteljske procjene u svakodnevnom radu sa svojim korisnicima, detektira osobe s visokim rizikom ili osobe s već prisutnim simptomima i znakovima te na temelju subjektivnih i objektivnih podataka vrši procjenu u prvoj posjeti u kući te na temelju plana vrši periodične kontrole. Izuzetno je važna povezanost sa zdravstvenim i nezdravstvenim ustanovama, udrugama i organizacijama te volonterima koji mogu omogućiti i olakšati daljnji život korisnika.