Demografska tranzicija u Hrvatskoj ukazuje na progresivno starenje stanovništva i stavlja Hrvatsku među prvih deset država s najvišim udjelom osoba starijih od 65 godina. Depopulacija i starenje stanovništva dva su najvažnija demografska procesa koji se odvijaju u Hrvatskoj. Promjena ukupnog broja stanovnika ovisi o prirodnom kretanju stanovništva i migracijama, a na području Republike Hrvatske već se duže vrijeme, iz godine u godinu, bilježe negativna stopa prirodnog kretanja i negativna migracija. Depopulacija i starenje stanovništva međusobno su usko povezani i desetljećima možemo pratiti njihovo složeno međudjelovanje. Proces starenja stanovništva započeo je značajnim produljenjem ljudskog životnog vijeka, čime su se povećali broj i udjel starijih osoba u ukupnoj populaciji. Udjel stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj od zadnjeg popisa 2011. godine povećao se sa 17,7% na 19,8% u 2017. godini. U dobnoj skupini iznad 65 godina udjel žena povećao se s 21% na 23%, a muškaraca s 15% na 17%.

Starija životna dob je jedan od nepromjenjivih čimbenika rizika za ozljede, prvenstveno one nastale kao posljedica slučajnih padova. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije jedna trećina osoba starijih od 65 godina jednom godišnje doživi najmanje jedan pad. Padovi u starijoj dobi se javljaju kao rezultat istodobne interakcije bioloških, bihevioralnih, okolišnih i socioekonomskih rizičnih čimbenika. Najčešće posljedice pada su tjelesne ozljede koje mogu uzrokovati invalidnost, pojavu straha od ponovnog pada s postepenim smanjenjem kvalitete života te smrtni ishod. U ukupnom mortalitetu Hrvatske ozljede se nalaze među prvih pet uzroka smrti kao i kod osoba starijih od 65 godina. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) svakoj tjelesnoj ozljedi pridružuje se i vanjski uzrok koji označava način nastanka. Ozljede prema načinu nastanka i vrsti dijelimo na nesretne slučajeve, samoubojstva, ubojstva i nerazjašnjene.

U Hrvatskoj je u zadnjem petogodišnjem razdoblju od ozljeda umrlo 8320 osoba starijih od 65 godina, 3689 muškaraca (45%) i 4541 žena (55%) (Slika 1).

Izvor podataka: DZS i Referentni centar za zaštitu zdravlja starijih osoba RH

U promatranom razdoblju vodeći uzrok smrti s udjelom od 40% su ozljede zadobivene padom, zatim slijede samoubojstva s udjelom od 14% i prometne nezgode s udjelom od 8%. Ukupno od posljedica padova umrlo je 4659 osoba starijih od 65 godina, od toga je udjel žena 65%, a muškaraca 35% (Slika 2).

Izvor podataka: DZS i Referentni centar za zaštitu zdravlja starijih osoba RH

U razdoblju od 2013. do 2017. godine samoubojstvo je počinilo 1219 osoba starijih od 65 godina, od toga je značajno veći broj muškaraca s udjelom od 71%, dok je udjel žena 29% (Slika 3).

Izvor podataka: DZS i Referentni centar za zaštitu zdravlja starijih osoba RH

Od ozljeda zadobivenih u prometnim nesrećama u zadnjem petogodišnjem razdoblju umrlo je 586 osoba iznad 65 godina, značajno je veći broj muškaraca s udjelom od 67%, dok je udjel žena 33% (Slika 4).

Izvor podataka: DZS i Referentni centar za zaštitu zdravlja starijih osoba RH

Analiza podataka pokazuje da žene u dobi iznad 65 godina više umiru od ozljeda zadobivenih slučajnim padom, dok muškarci više umiru od posljedica namjernog samoozljeđivanja i prometnih nesreća. U razdoblju od 2013. do 2015. godine kod osoba starijih od 65 godina bilježi se porast, a od 2016. blagi pad broja umrlih od posljedica ozljeda koji je prvenstveno odraz smanjenja broja umrlih od posljedica zadobivenih padom i smanjenje broja izvršenih samoubojstva.

U cilju prevencije ozljeda kod starijih osoba potrebno je unaprijediti interdisciplinarni pristup u provođenju preventivnih mjera u obliku edukacija, stvaranja sigurnog okoliša i implementacije intervencija za smanje utjecaja poznatih rizika nastanka. To se prvenstveno odnosi na uvjete neprimjerene okoline u kojoj boravi starija osoba, zatim na odgovarajuću zdravstvenu skrb radi ublažavanja svih posljedica procesa biološkog starenja, prvenstveno vida, sluha i promjena na mišićno koštanom sustavu. Poznato je da primjerena tjelesna aktivnost doprinosi unaprjeđenju funkcionalne sposobnosti i pozitivno utječe na psihofizičko stanje te omogućuje starijoj osobi dužu samostalnost i dobru kvalitetu života. U edukaciju trebaju biti uključene i same starije osobe, članovi njihovih obitelji i naravno svi stručnjaci koji skrbe o zdravstvenim i socijalnim potrebama starijih osoba.