Tjelesna neaktivnost ili pak nedovoljna tjelesna aktivnost primjerena dobi i mogućnostima svake osobe, s drugim čimbenicima rizika poput pušenja i neuravnotežene prehrane, u najvećoj mjeri pridonosi nastanku većine kroničnih nezaraznih bolesti.

U vodeće skupine ovih bolesti ubrajamo: kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest tipa 2, zloćudne bolesti, pretilost i kroničnu opstruktivnu bolest pluća. Navedeni čimbenici rizika u najvećoj su mjeri posljedica današnjeg načina života koji prevladava u većini razvijenih zemalja, ali i u sve većem broju zemlja u razvoju.

Sukladno podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO-a), procjenjuje se da 60 do 85 ljudi od 100 vodi tzv. sedentarni način život (život koji se većinom provodi u sjedenju), a isti u velikoj mjeri doprinosi svim vodećim uzrocima smrti i invalidnosti. Isti izvor (SZO) navodi da je gotovo 2 milijuna smrti u svijetu godišnje, direktno ili indirektno povezano s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Ono što posebice zabrinjava jest podatak da je i oko 2/3 djece nedovoljno tjelesno aktivno što će zasigurno u budućnosti predstavljati veliki problem po njihovo zdravlje.

Sjedilački način života s posljedičnom tjelesnom neaktivnošću ima sljedeći učinak: udvostručuje rizik razvoja srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti i pretilosti, povećava rizik nastajanja  raka debelog crijeva, povišenog krvnog tlaka, poremećaja masnoća u krvi, osteoporoze te mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti.

Negativne posljedice po zdravlje nastale kao rezultat nedovoljne tjelesne aktivnosti:

Povećan rizik nastanka povišenog krvnog tlaka

Povišeni krvni tlak jedan je od glavnih čimbenika rizika nastanka i razvoja težih dijagnoza iz skupine srčano-žilnih bolesti kao što su moždani udar ili pak zatajenje bubrežne funkcije. Redovita tjelesna aktivnost čini srce jačim te ono potiskuje krv većom snagom.

Povećan rizik od nastanka bolesti srca

Tjelesna neaktivnost pridonosi razvoju srčanih bolesti na nekoliko načina: kod osoba koje nisu tjelesno aktivne smanjena je učinkovitost krvotoka u samom srcu, povišene su razine kolesterola u krvi… S druge pak strane znanstveno i klinički je dokazano da redovito vježbanje doprinosi smanjenju razine „štetnog“ LDL kolesterola, a povećava razinu HDL tzv. „korisnog“ kolesterola što doprinosi zdravlju srca i boljoj srčanoj funkciji.

Udvostručenje rizika za nastanak pretilosti

Sukladno podatcima velikog broja istraživanja osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30, koje su uz navedeno i tjelesno neaktivne, imaju i do dva puta veći rizik od razvoja pretilosti. Pretilost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice i to u svakoj životnoj dobi. Pretilost  u najvećoj doprinosi nastanku: srčanih bolesti, povišenom krvnom tlaku, šećerne bolesti i apnei u snu.

Povećan rizik razvoja šećerne bolesti tipa 2

Čimbenici rizika koji u najvećoj mjeri doprinose razvoju šećerne bolesti tipa 2 su prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost. Komplikacije šećerne bolesti koje mogu nastati su: poremećaj bubrežne funkcije, srčane bolesti, bolesti oka kao i poremećaji perifernog živčanog sustava.

Osteoporoza

Izostanak redovite i primjerene tjelesne aktivnosti pridonosi slabljenju tj. smanjenju gustoće kostiju - osteoporozi. Ovaj poremećaj češće je vezan uz stariju životnu dob, a karakterizira ga sklonost pojačanoj lomljivosti kostiju. Prevencija istog svakako uključuje redovito bavljenje primjerenom tjelesnom aktivnošću.

Povećan rizik obolijevanja od raka debelog crijeva i raka dojke

Tjelesna neaktivnost pridonosi i povećanom riziku nastanaka raka debelog crijeva: osobe s nedostatnom tjelesnom aktivnošću imaju sporiju probavu, ista pridonosi tome da je sluznica debelog crijeva duže vremena izložena štetnim tvarima među ostalima i kancerogenima. Kretanjem ubrzavamo probavu te tako preveniramo ovo sijelo raka.

Rak dojke češći je u žena koje nisu tjelesno aktivne, što se kroz različita istraživanja povezuje s razinama hormona. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje razinu istih te tako pridonosi smanjenju mogućnosti razvoja tumora.

Povećan rizik nastanka žučnih kamenaca

Jedna od negativnih posljedica tjelesne neaktivnosti i posljedičnog usporenja  probave jest povećanje razine masnoća u krvi, a s time i povećana mogućnost nastanka  žučnih kamenaca.

Povećana mogućnost obolijevanja od depresije i anksioznosti

Redovito vježbanje smanjuje i prevenira anksioznost i depresiju, budući da se prilikom vježbanja u mozgu otpuštaju tzv. „hormoni sreće“ koji utječu na raspoloženje i smanjuju stres.

Iz prethodnog je vidljivo da je sve navedene bolesti i stanja u velikoj mjeri moguće spriječiti te je zadaća svih u zdravstvenom sustavu kao i svakog pojedinaca ponaosob da svojim načinom života i izbjegavanjem navedenih rizika doprinese unaprjeđenju i očuvanju zdravlja. Stil života koji doprinosi zdravlju uključuje redovitu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu te bi bilo poželjno suživjeti se s „zdravim“ navikama još u djetinjstvu. Najučinkovitije mjere prevencije kroničnih nezaraznih bolesti na razini svake pojedine osobe su: redovita, svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od 30 minuta, prestanak pušenja te pravilna/uravnotežena prehrana. I lokalna zajednica pozitivnim, „zdravim“ okruženjem može doprinijeti unapređenju zdravlja svojih građana poticanjem ljudi na bavljenje tjelesnom aktivnošću, što podrazumijeva: izgradnju i održavanje parkova, ocrtavanje biciklističkih staza, izgradnja šetnice, promociju tjelesne aktivnosti na svim razinama (vrtići, škole, gradske četvrti, lokalni mediji), organizaciju javnozdravstvenih akcija, poticanje hodanja.