Naslovnica uredništvo
 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Mentalno zdravlje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Mikrobiologija i zdravlje
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 
  God. 5. Br. 13 / 2018.
 
 
 

TEMA BROJA

 

 

Zdrava radna mjesta za sve uzraste

 

 

 

Marija Škes, mag. educ. reh.
Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

 

Promicanje zdravlja na radnom mjestu predstavlja zajedničke napore poslodavca, zaposlenika i društva za poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se može postići kombinacijom poboljšanja organizacije rada i radne okoline, promicanja aktivnog sudjelovanja i poticanjem osobnog razvoja (Deklaracija o promicanju zdravlja na radnom mjestu u EU).

Duži radni vijek je neminovnost našeg vremena. Dob za odlazak u mirovinu je sve viša i radna snaga u Europi sve je starija. Procjenjuje se da će u mnogim europskim zemljama do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30 % radne snage. Demografske promjene koje su prisutne mogu prouzročiti probleme, ali osiguranjem održivog radnog vijeka mogu se izbjeći negativne posljedice. Rad je važan kako za tjelesno tako i za mentalno zdravlje svakog čovjeka, a dobrim upravljanjem sigurnošću i zdravljem na radu povećava se produktivnost i učinkovitost. Naglasak javnozdravstvenih kampanja, posvećenih zdravlju na radnom mjestu, je na prevenciji bolesti i ozljeda na radu utemeljenim na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu te podizanju razine svijesti o potrebi provedbe sigurnosti i zaštite na radu. Svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život, što je u skladu s načelima Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacija rada.

tema broja

Radno aktivna dob je zapravo najaktivnija dob u životu pojedinca u kojoj se događaju najveći životni događaji, kao što su početak rada nakon školovanja, osiguravanje životnog prostora, planiranje i podizanje obitelji te tijekom radnog vijeka daljnje školovanje, napredovanje i promjene karijere te planiranje umirovljenja. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti te ostvarivanje socijalnih kontakata. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrijednosti su od posebnog društvenog interesa.

U ovom životnom razdoblju upravo veliki utjecaj imaju zdravlje i bolest. Smanjenje radne sposobnosti zbog zdravstvenih problema na razini pojedinca može se odraziti na mogućnost osiguranja sredstava za život i time njegovo životno iskustvo u cjelini. S druge strane, posljedice na zdravlje mogu biti uzrokovane i radnim mjestom, od posljedica povezanih sa stresom na radnom mjestu do ozljeda i profesionalnih bolesti. Dodatni utjecaj na zdravlje imaju svakako i životne navike pojedinca koje su izravno povezane s radom, radnim vremenom i zahtjevima na poslu.

Posljedice se očituju u izostanku s posla, razvoju nesposobnosti za rad te ranijim umirovljenjem i nezaposlenošću, osobito u dobnoj skupini starijih od 50 godina. Svi ti čimbenici utječu na trajanje života, kvalitetu života i pojavu bolesti u starijoj dobi. Ove godine pokreće se i globalna kampanja s ciljem unaprjeđenja sigurnosti i zdravlja na radu mladih radnika te sprječavanje dječjeg rada.

Više od 15 % svjetske radne snage, 541 milijun mladih radnika, čine mladi u dobi od 15 do 24 godina. U taj broj je uključeno i 37 milijuna djece koja rade na radnim mjestima s povećanim opasnostima. Ograničeno životno i radno iskustvo čine mlade vulnerabilnom skupinom na radnim mjestima uz veću vjerojatnost da će doživjeti ozbiljne nesreće, postati žrtve nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu. Kod mladih radnika evidentirano je čak 40 % više ozljeda na radu u odnosu na radnike starije od 25 godina. Upravo zbog navedenih razloga njihova je zaštita na popisu prioriteta Europske unije te se predlaže primjena uspješnih strategija, kao što je uključivanje edukacije o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu u obrazovni sustav.

Istovremeno započinje Europska dvogodišnja kampanja (2018./2019.) obilježavanjem Dana zaštite na radu uz glavnu poruku “Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima”. Postojeći slogan svih kampanja za zdrava mjesta rada je “Sigurnost i zdravlje na radu se tiču svakoga. Dobro je za vas. Dobro je za posao.“. Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.

tema

Intervencije moraju biti u skladu s relevantnim zakonskim zahtjevima. Zaštita zdravlja i na radu ne može se provoditi bez kvalitetne zaštitne opreme prilagođene poslovima koje radnici obavljaju u svojoj organizaciji. Osobito je važno usmjeriti pažnju na poboljšanje sigurnosti i zdravlja mladih radnika, od promicanja pravednog zapošljavanja mladih, sve do međusobnog povezivanja u borbi protiv opasnih uvjeta na radu te svih drugih oblika dječjeg rada. Kampanja podiže svijest o važnosti dobrog upravljanja zaštitom na radu za vrijeme cijelog radnog vijeka te o potrebi prilagođavanja potrebama pojedinaca – bilo na početku ili na kraju karijere zaposlenika.

Izgradnja kulture prevencije za zdravo mjesto rada

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) istražuje, razvija i širi pouzdane i nepristrane informacije o sigurnosti i zdravlju te surađuje s ostalim partnerskim organizacijama u Europi kako bi unaprijedila uvjete rada. EU-OSHA promiče preventivne pristupe u pet koraka:

  1. identificirati opasnosti i rizike, kao i radnike kojima oni prijete
  2. procijeniti rizike i postaviti prioritete
  3. donijeti odluku o preventivnim aktivnostima
  4. potrebne mjere
  5.   i razmotriti situacije.

U provedbi javnozdravstvenih kampanja potrebno je ojačati promicanje zdravih životnih stilova, u prioritete osobito staviti javnozdravstvene intervencije protiv pušenja i konzumacije alkohola te usvajanje znanja o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani, kao i potrebi provođenja redovite tjelovježbe. Ciljevi su i povećanje svjesnosti populacije o važnosti redovitih pregleda i povećanje razine zdravstvene prosvjećenosti općenito.

Mentalne bolesti čine veliki zdravstveni teret te treba što aktivnije uključiti sve zdravstvene radnike na svim razinama u zbrinjavanje mentalnih poremećaja ove populacije, od preventivnih akcija smanjenja stresa na radnom mjestu, ranog prepoznavanja simptoma i znakova depresije pa sve do pretjeranog konzumiranja alkohola i slično.


   
   
© 2018 Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” www.stampar.hr
NZZJZ A. Štampar