Nejednakosti u zdravlju su rezultat brojnih čimbenika. Slijedi prikaz pojedinih skupina u Gradu Zagrebu koje su pod povećanim rizikom generiranja nejednakosti pa tako i u odnosu na zdravlje.

Distribucija romske zajednice po četvrtima Grada Zagreba, popisna 2011. godina
(N = 2.755, Grafikon 4)

Većina romske populacije u Gradu Zagrebu živi u gradskim četvrtima Pešćenica – Žitnjak i Sesvete. Romska populacija je opterećena nezaposlenošću, niskom razinom obrazovanja te ima specifičan stav prema ženama Romkinjama i karakterističan način života. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi paket mjera namijenjen i za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine. Uz Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine kao temelj, potrebno je razviti unutar lokalne zajednice pozitivno i stimulirajuće okruženje za romsku populaciju (3).

Nezaposlene osobe u Gradu Zagrebu po gradskim četvrtima krajem prosinca 2016. godine
(udjeli, Grafikon 5)

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Regionalni ured Zagreb, Mjesečni statistički bilten br. 12/2016

Nezaposlenost po gradskim četvrtima Grada Zagreba krajem prosinca 2016. najveća je u četvrti Peščenica – Žitnjak (9,4 %), a potom na području Gornje Dubrave (8,7 %) (Grafikon 5). Ujedno četvrti Peščenica – Žitnjak, Sesvete i Gornja Dubrava imaju i najveći broj romske populacije u Gradu Zagrebu te također znatan broj jednoroditeljskih obitelji.

Na osnovi analize trenutačnog stanja na hrvatskom tržištu rada, kao i relevantnih strateških dokumenata u području zapošljavanja, izrađene su Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine. U Smjernicama su propisani prioriteti i ciljevi aktivne politike zapošljavanja (4). Mjere aktivne politike zapošljavanja je nužno trajno nadopunjavati, primjerice razmatrajući potrebe starog stanovništva koje zahtijevaju inovativnost i veću fleksibilnost promjena u sustavu.

Potrebno je razmotriti potrebe pojedinih gradskih četvrti s obzirom na to da nisu homogene zajednice, nego imaju različite karakteristike koje zahtijevaju specifične pristupe i mjere.

Potrebno je intenzivirati rad na programima promicanja zdravlja i programima prevencije na svim razinama. Promicanje zdravlja, prevencija i rana intervencija te liječenje, kontinuirano zbrinjavanje i rehabilitacija oboljelih su komplementarne komponente u procesu preventivnog djelovanja.

Usmjeravanjem zdravstvenog sustava na unaprjeđenje i očuvanje zdravlja bi osnažili pojedince i zajednicu ističući njihove pozitivne potencijale i sposobnosti te bi to ujedno smanjilo troškove zdravstvenog sustava.