Zdravlje za sve




			Intervju

			Tema broja

			Čuvari zdravlja

			Aktivno i zdravo starenje

			Mentalno zdravlje

			Zdravstvena ekologija

			Farmakoterapija

			Mikrobiologija i zdravlje

			Građanske inicijative

			Škola i zdravlje

			Brojke govore

			Feljton

			God. 5. Br. 13 / 2018.

U FOKUSU

Prilagodba očekivanim klimatskim promjenama -
uloga mreže zavoda za javno zdravstvo u RH

dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i zdravstvene ekologije
Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

Javnozdravstvena djelatnost temelji se na monitoringu raspodjele akutnih i kroničnih bolesti u populaciji.
Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zavodi za javno zdravstvo sudjeluju u utvrđivanju povezanosti specifičnih bolesti ili stanja s okolišem pa tako i s klimatskim promjenama.
Rezultati praćenja okoliša (okolišni monitoring) i zdravstveno stanje stanovništva (zdravstveni indikatori) pokazuju višestruke poveznice.
Ove znanstveno potvrđene poveznice na temelju velikog broja podataka ključne su u definiranju prioritetnih i najučinkovitijih preventivnih i korektivnih mjera radi očekivanih ranjivosti zdravstvenog sustava zbog klimatskih promjena.

Uz pomoć sredstava iz Prijelaznog instrumenta tehničke pomoći EU, u Hrvatskoj se od svibnja 2016. do studenoga 2017. godine provodio projekt „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”. Nastavni zavod za javno zdravstvo bio je uz ostale zavode aktivan provoditelj aktivnosti ispred zdravstvenog sustava. Ranjivosti i prioritetne mjere definirane su unutar ovih područja: hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, zdravlje/zdravstvo, upravljanje rizicima, prostorno planiranje, turizam i energetika.

Prihvaćanje ovog strateškog dokumenta na nacionalnoj razini donijet će višestruke koristi za zdravstveni sustav, radi mogućnosti provedbe praćenja utjecaja klimatskih promjena te time unaprijediti načine praćenja, zdravstvene procjene rizika i sprečavanja utjecaja očekivanih klimatskih promjena na zdravlje populacije.

Slika 1. Klimatski utjecaji – ogledni primjer kompleksnosti međusektorskih utjecaja

Izvor: NZZJZ „Dr. A. Štampar“ prema European Environment Agency. (2017a). Climate change, impacts and vulnerability in Europe 2016. An indicator-based report. Copenhagen: EEA. Dostupno na http://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-impacts-and-vulnerability-2016

UTJECAJI NA ZDRAVLJE

Povećanje broja oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti odnosno povećanje smrtnosti zbog produženih razdoblja s visokim temperaturama zraka; povećano obolijevanje od vektorskih bolesti; povećanje oboljenja dišnog sustava zbog povećane alergene peludi u zraku i dr.
Niža razina sigurnosti vode za ljudsku potrošnju zbog snižene dostupnosti i povećanog iskorištavanja izvora. Utjecaj klimatskih uvjeta važan je zbog indirektnog utjecaja na površinske vode i vode za rekreaciju, posebno u slučaju nepravilno riješenih sustava opskrbe ili odvodnje (otpadnih i slivnih voda), posljedičnog porasta cvatnje toksičnih algi i zbog procesa eutrofikacije zbog velike količine organske tvari u morskom ekosustavu.
Klimatske promjene imat će značajan utjecaj na sustav sigurnosti hrane (eng. food safety) i na sustav prehrambene sigurnosti (eng. food security).

Tablica 1. Prikaz utjecaja i izazova prilagodbe klimatskim promjenama u području zdravlja/zdravstva

Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost

Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti

povećanje smrtnosti stanovništva
promjene u epidemiologiji kroničnih nezaraznih bolesti
promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti
snižena kvaliteta vanjskog i unutrašnjeg zraka uslijed ekstremno visokih i niskih temperatura i količina oborina
češća i dugotrajnija razdoblja nedostupnosti zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju
porast razine kontaminanata (onečišćujućih tvari) u okolišu.

jačanje kompetencija zdravstvenog sustava o utjecajima klimatskih promjena na zdravlje
jačanje kompetencija zdravstvenog sustava za odgovor tijekom buduće prilagodbe
utvrđivanje sektorskih prioriteta djelovanja povezanih s klimatskim promjenama
proširenje sustava praćenja zdravstveno-ekoloških indikatora povezanih s klimatskim promjenama i sustava procjene rizika.

Brojne su operativne organizacije koje trebaju imati jednoznačno određene obveze i prava u djelotvornom sustavu obrane, zaštite i spašavanja u slučaju izvanrednih stanja ili kriza: zdravstvo, vatrogastvo, vojska i policija i zaštitarske tvrtke, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduzeća i usluge, prometne organizacije, industrija, organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba, javno informiranje, humanitarne udruge, školstvo, i druge. Integracija sektorskih politika stoga je posebno važna za upravljanje rizicima povezano s očekivanim klimatskim promjenama.

Tablica 2. Prikaz utjecaja i izazova prilagodbe klimatskim promjenama u području upravljanja rizicima

Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost

Mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti

požari otvorenog tipa zbog produženih razdoblja visokog sunčanog zračenja i produženih razdoblja visoke temperature zraka
epidemije i pandemije zbog utjecaja na način prijenosa bolesti ili odlike uzročnika bolesti zbog promjena količine oborina, vlažnosti i isparavanja
povećanje opsega zdravstvenog i socioekonomskog opterećenja zajednice zbog kontaminacije okoliša nakon rizika poput šumskih požara, poplava, klizišta, posebno u prenapučenim urbanim sredinama.

jačanje kompetencija ključnih dionika u upravljanjima rizicima povezanih s klimatskim promjenama i oporavku nakon istih
utvrđivanje multidisciplinarnih prioritetnih smjernica za postupanja povezanih s klimatskim promjenama
proširenje sustava za praćenje i procjenu rizika korištenjem alata za praćenje indikatora rizika povezanih s klimatskim promjenama
učinkovitija sanacija šteta kao posljedica rizika povezanih s klimatskim promjenama.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ - izmijenjeno prema originalu od Public Safety Canada

Zavodi za javno zdravstvo – aktivni dionici tijekom katastrofa

Preventivni dio zdravstvenog sustava sukladno zakonodavnom okviru ima aktivnu ulogu u planiranju odgovora i tijekom izvanrednih stanja i katastrofa.

Značajni postojeći kapaciteti mreže zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj, njihova preventivna i djelovanja tijekom hitnih situacija, posebno službi epidemiologije i zdravstvene ekologije, postojeća su prednost zdravstvenog sustava koji treba očuvati i trajno nastaviti unapređivati.