U Opatiji je od 13. do 16. studenog ove godine, u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Hrvatskog mjeriteljskog društva te Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe – SEEN-FSQC, održan 2. međunarodni kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane. Ovogodišnje izdanje, pod nazivom „Životni ciklus hrane“, održano je pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika grada Zagreba, a privuklo je više od 350 hrvatskih i međunarodnih stručnjaka s ciljem javne rasprave te podizanja svijesti o tematici zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane.

Program Kongresa odvijao se u obliku plenarnih predavanja, usmenih izlaganja, satelitskih simpozija, okruglih stolova, radionica i postera, a obuhvatio je aktualne teme iz područja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane, s naglaskom na učinke na zdravlje ljudi te rasprave o novim tehnologijama, kriznom komuniciranju i upravljanju rizicima, ekološkoj proizvodnji hrane i GMO-u, sustavima upravljanja, ispitivanja, certifikaciji i akreditaciji, razvoju i primjeni analitičkih metoda te mikrobiološkoj sigurnosti hrane.

Kako je istakao predsjednik Kongresa i ravnatelj Zavoda, drugim izdanjem Kongresa o sigurnosti i kvaliteti hrane željeli smo ponovno okupiti vrhunske domaće i inozemne predavače kako bi predstavili svoje radove i istraživanja te međusobno raspravili i razmijenili iskustva o razini kvalitete i sigurnosti hrane. Ovo je iznimno važna tema za našu budućnost, ali i budućnost novih naraštaja jer se predviđa da će do 2030. godine bacanje hrane u svijetu dosegnuti količinu od 2,1 milijarde tona godišnje u vrijednosti od jedan i pol trilijuna dolara.

Kongres je okupio brojne visoke uzvanike te stručnjake različitih profila poput liječnika, nutricionista, laboratorijskih analitičara, kemičara, agronoma, veterinara, biokemičara i farmaceuta te akreditacijska i certifikacijska tijela, nadležna regulatorna i nadzorna tijela, kao i proizvođače i distributere prehrambenih proizvoda, sanitarne inženjere, udruge potrošača te druge stručnjake koji se bave odnosom zdravstvene ispravnosti te kvalitete hrane i zdravlja.
Među istaknutim stručnjacima svoja predavanja održali su i prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH, Álvaro Silva Ribeiro, predsjednik portugalskog EUROLAB-a, Ewa Bulska, profesorica Kemijskog fakulteta Sveučilišta u Varšavi, Sokolić Darja, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, Wolfgang Gelbmann iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u Italiji, Claudia Zoani iz Talijanske nacionalne agencije za nove tehnologije, Amadeo Rodríguez Fernández-Alba, profesor sa Sveučilišta Almería, Europskog referentnog laboratorija za ostatke pesticida u voću i povrću te David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba.

U sklopu ovogodišnjeg Kongresa organizirana je i međunarodna konferencija „Centar za sigurnost i kvalitetu hrane“. Naime, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu provodi projekt „Centar za sigurnost i kvalitetu hrane“ u okviru kojeg se temeljem izotopne analize po prvi put u Hrvatskoj može utvrditi je li proizvod zaista domaći te iz kojeg dijela zemlje potječe. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“.

Izgradnjom ovog Centra modernom istraživačkom infrastrukturom uvelike će se povećati osnova za optimalno korištenje ljudskih resursa, ali i doprinijeti globalnom fondu znanja, povećanju broja znanstvenih radova i izvješća u kojima se opisuju izvorni rezultati istraživanja u znanstvenim časopisima indeksiranim na platformi „Web of Science“, te izravno i neizravno doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju kvalitete života građana Europske unije.
Ukupna vrijednost projekta je 63.873.759,00 kuna, a iznos bespovratnih sredstava 61.303.629,00 kuna za rzdoblje provedbe projekta od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022. godine.

Nadalje, uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije održan je Okrugli stol pod nazivom „Upravljanje otpadom hrane i doniranje hrane“. Tijekom izlaganja predstavljeni su podaci SZO-a o globalnom problemu vezanom uz količine hrane koje se bacaju s jedne strane i broj gladnih, osobito djece, s druge strane. Objašnjena je uloga svake od institucija čiji su predstavnici aktivno sudjelovali u raspravi, s naglaskom na zajedničkom cilju - smanjenju otpada od hrane. Također je objašnjen sustav doniranja hrane u Republici Hrvatskoj, istaknuta je mogućnost osnivanja banke hrane za naše područje te su predstavljene mogućnosti za poboljšanje u svrhu lakšeg i bržeg doniranja hrane potrebnim institucijama. Istaknuta je i uloga inspekcijskih službi u sustavu doniranja hrane te su pojašnjene oznake roka trajanja i zablude o mogućnosti korištenja hrane i nakon isteka njezinog roka trajanja. Rasprava se vodila i vezano uz znanstveno stajalište koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a odnosi se na novi pristup upravljanja sigurnošću hrane s ciljem olakšavanja doniranja hrane za male maloprodajne ustanove. Predstavljen je i sustav upravljanja otpadom u Gradu Zagrebu, kao najvećem sustavu u Republici Hrvatskoj koji je prvi uvrstio i besplatno donirao kompostane za zainteresirano građanstvo.

Zaključeno je da je Republika Hrvatska započela s provedbom doniranja hrane s tendencijom povećanja broja donatora, kao i institucija koje zaprimaju doniranu hranu i distribuiraju je najpotrebnijima. Također je uspostavljen i model gospodarenja otpadom hrane na području Grada Zagreba s ciljem širenja predstavljenog modela i na ostale gradove u RH.

I na kraju, ali ne manje važno za istaknuti, održana je vrlo posjećena radionica „Novosti u području prehrane u dječjih vrtićima“, na kojoj su stručnjaci različitih profila razgovarali o najnovijim dostignućima u tom području, ali i mogućnostima poboljšanja. Predstavljen je projekt „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“ koji je osuvremenio prehranu prateći nova znanstvena dostignuća i spoznaje iz područja prehrane djece rane i predškolske dobi.

Vjerujemo kako smo i ovim Drugim međunarodnim Kongresom o sigurnosti i kvaliteti hrane, ali i onim koji slijedi uspješno nastavili koračati prema zajedničkom cilju – pružanju vjerodostojnih informacija o sigurnosti i kvaliteti hrane kako bismo svim građanima osigurali zdraviju budućnost.