  
          Ovaj članak ima  za cilj pružiti informacije o pravima pacijenata oboljelih od malignih bolesti  te mogućnostima njihova ostvarivanja.  
           Za  početak je potrebno definirati pojam zdravstvene zaštite. Ona prema Zakonu o  zdravstvenoj zaštiti (pročišćeni tekst, NN br. 22/14) obuhvaća sustav državnih,  skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje  zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje  te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Pravo na zdravstvenu zaštitu i na  mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja ima svaka osoba. Prema  Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju svaka osoba ima pravo i na novčanu  naknadu. 
           Bitno  je znati tko se smatra osiguranom osobom prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.  Neke od njih su:  
          
            - osobe  u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
 
            - osobe  koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne  vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za  taj rad primaju plaću
 
            - osobe  s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene  u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje  nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje  nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je  to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom
 
            - članovi  uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu  obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe  u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici
 
            - osobe  koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno  koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne  politike zapošljavanja, sukladno posebnim propisima
 
            - osobe  koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s  obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog  zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici  Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno  zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu  osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu
 
            - poljoprivrednici  koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili  glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici  poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurani po osnovi rada ili  su korisnici prava na mirovinu
 
            - osobe  koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a  upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu  nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu  zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se  nalaze na redovitom školovanju
 
            - svećenici  i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju  vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po  osnovi rada
 
            - korisnici  prava na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske,  ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj
 
            - korisnici  prava na profesionalnu rehabilitaciju po propisima o mirovinskom osiguranju  Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u  Republici Hrvatskoj
 
            - korisnici  mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja  mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako propisima Europske unije, odnosno  međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, ako imaju prebivalište ili  odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj
 
            - redoviti učenici srednjih škola i redoviti  studenti visokih učilišta iznad 18 godina života koji su državljani Republike  Hrvatske i imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, odnosno  državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u drugoj državi članici koji u  Republici Hrvatskoj imaju odobren privremeni boravak, pod uvjetom da nisu  obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici, te stranci s odobrenim  stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, s tim da to pravo mogu koristiti  najduže do isteka školske godine, odnosno završetka akademske godine u kojoj su  završili redovito školovanje, ali ne duže od navršene 26. godine života.
 
           
          Budući  da su ovdje navedeni samo neki od osiguranika, potpun popis osiguranika može se  naći u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN br. 157/13  (http://narodne-novine.nn.hr) u članku 7.  Pravo koje osiguranim osobama jamči ovaj zakon obuhvaća primarnu zdravstvenu  zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu  zaštitu, pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom  lijekova Zavoda, zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim  državama.  
          Isti zakon osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava plaćanje Zavoda za zdravstvene usluge za cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti, izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć u djelatnosti hitne medicine koja uključuje hitni prijevoz (kopnenim, vodenim i zračnim putem), sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje, kućne posjete i kućno liječenje, patronažnu zdravstvenu zaštitu, sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika, sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje, zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe, palijativnu zdravstvenu zaštitu. No, u nekim slučajevima osigurane su osobe dužne sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od postotaka proračunske osnovice utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te detaljnije informacije mogu se naći u tekstu članka 19. stavka 3. istog Zakona.  
          Ono  što bi posebno moglo biti zanimljivo su mogućnosti prekogranične zdravstvene  zaštite. Naime, osigurana osoba ima pravo na teret sredstava obveznoga  zdravstvenog osiguranja koristiti zdravstvenu zaštitu u drugim državama  članicama i trećim državama. Pod tim se razumijeva pravo na upućivanje na  liječenje, pravo na korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog  boravka u navedenim državama te pravo na drugu zdravstvenu zaštitu u skladu s  odredbama propisa Europske unije, Direktive 2011/24/EU, Zakona o obveznom  zdravstvenom osiguranju, međunarodnih ugovora te općih akata Zavoda. Pravo na  upućivanje na liječenje osigurana osoba može ostvariti samo ako se radi o  potrebi liječenja koje se ne provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u  Republici Hrvatskoj, a može se uspješno provesti u prethodno navedenim  državama.  Zakon podrazumijeva i  planiranu zdravstvenu zaštitu za koju osigurana osoba mora pribaviti prethodno  odobrenje Zavoda, planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za  koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje Zavoda i neodgodivu  zdravstvenu zaštitu. Odobrenje je potrebno kada je zdravstvena zaštita  uvjetovana smještajem osigurane osobe u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi preko  noći u trajanju od najmanje jedne noći ili uporabom visokospecijalizirane i  skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme. O zahtjevu osigurane  osobe za prethodnim odobrenjem odlučuje Zavod rješenjem. Treba ovdje imati na  umu da Zavod ima pravo uskratiti prethodno odobrenje za prekograničnu  zdravstvenu zaštiti ako će osigurana osoba prema kliničkoj procjeni  nedvosmisleno biti izložena riziku u pogledu sigurnosti koji se ne može  smatrati prihvatljivim, uzimajući u obzir potencijalnu dobrobit tražene  prekogranične zdravstvene zaštite za osiguranu osobu te se ta zdravstvena  zaštita može pružiti kod ugovornih subjekata Zavoda u roku koji je medicinski  opravdan, uzimajući u obzir sadašnje zdravstveno stanje i vjerojatni tijek  bolesti kod osigurane osobe. 
           Nadalje,  osigurana osoba ima pravo i na naknadu troškova prijevoza neovisno o  udaljenosti u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije. Pravo na naknadu za  troškove prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe pod  uvjetom da je izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrdio potrebu  pratnje te da osigurana osoba kojoj je određen pratitelj ne ispunjava uvjete za  korištenje sanitetskog prijevoza. Smatra se da je djeci do 18. godine života,  kao i djeci osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za  samostalan život i rad, potrebna pratnja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete  za korištenje sanitetskog prijevoza. 
          Što  se tiče privremene nesposobnosti za rad, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada  pravo na naknadu plaće, važno je reći da se pod tim smatra odsutnost s rada  zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik  spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim  ugovorom ili aktom. Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad  utvrđuje izabrani doktor. Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja privremene  nesposobnosti osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu  nesposobnost osiguranika u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje  pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravlje, po prethodno pribavljenom  mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno ovisno o  drugim razlozima privremene spriječenosti za rad. Također, pravo na novčanu  naknadu priznaje se i ako je privremena nesposobnost za rad nastupila zbog  pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom  subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta. Isto tako zbog  privremene nesposobnosti za rad radi njege osigurane osobe djeteta do navršenih  3 godine starosti pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše  do 60 radnih dana. Za privremenu spriječenost za rad radi njege člana obitelji  djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti također pravo na naknadu  plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Ako je dijete  starije od 7 godina pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest  najviše do 40 radnih dana. Posebno napominjem da pravo na privremenu  spriječenost za rad osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj  nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni  roditelj), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete  kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja. Nadalje, pravo  na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi njege  osigurane osobe - supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu  traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana. 
           U  slučaju da je dijete oboljelo od maligne bolesti ili srodne bolesti koja  neposredno ugrožava život osiguranoj osobi priznaje se pravo na smještaj uz  dijete. Kako je na stranicama HZZO-a navedeno, osigurana osoba - jedan od  roditelja djeteta mlađeg od 18 godina koje se nalazi na bolničkom liječenju u  ugovornoj bolničkoj ustanovi (klinički bolnički centar, klinička bolnica,  klinika) koja liječi djecu oboljelu od malignih bolesti ili srodnih bolesti  koje neposredno ugrožavaju život ima pravo, ovisno o smještajnim kapacitetima  ugovorne bolničke ustanove, na cjelodnevni smještaj uz dijete za vrijeme  njegovog bolničkog liječenja, a na osnovi iste uputnice kojom je dijete upućeno  na bolničko liječenje. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije  obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u  skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti  pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad, za vrijeme tog  smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene spriječenosti za rad zbog  njege djeteta. U slučaju da ugovorna bolnička zdravstvena ustanova nema  smještajnih kapaciteta roditelj djeteta ostvaruje pravo na naknadu troškova  smještaja do maksimalnog iznosa po danu u visini neoporezivog iznosa dnevnice  za službeno putovanje u zemlji (za mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara i  koje službeno putovanje traje više od 12 sati dnevno) utvrđene Pravilnikom o  porezu na dohodak. Radi ostvarivanja tog prava potrebno je da bolnica nakon  završetka liječenja ispuni tiskanicu pod nazivom "Potvrda o boravku  roditelja uz dijete na bolničkom liječenju" i dostavi ju u nadležni  regionalni ured, odnosno područnu službu HZZO-a koji će izvršiti naknadu  troškova roditeljima. Naknadu troškova moguće je izvršiti u visini od 170,00  kuna po danu.  
          U  pogledu načina ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja važno je  reći da se ostvaruju bez donošenja rješenja, a na temelju odgovarajuće  dokumentacije utvrđene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim  aktima Zavoda donesenim na temelju spomenutog Zakona. 
          Zainteresirane osobe mogu se obratiti za pomoć  i dodatne informacije i raznim udrugama poput Udruge za pomoć oboljelima od  malignih bolesti „Phoenix“ ili Udruzi „Krijesnica“. Udruga „Krijesnica“ bavi se  ponajviše pravima djece oboljele od malignih bolesti. U njoj zainteresirane  osobe mogu dobiti dodatne informacije o svojim socijalnim i zdravstvenim  pravima kroz individualno informiranje koje se sastoji u direktnom kontaktu s  obiteljima oboljele djece bilo u prostoru bolnice, prostoru Krijesnice ili kroz  pisani i telefonski kontakt ili grupno informiranje na koje je pozvan stručnjak  za pojedino područje kao gost predavač (HZZO, Pravobraniteljstvo za osobe s  invaliditetom). Grupno informiranje održava se u prostoru Krijesnice i otvoreno  je za sve zainteresirane roditelje suočene s malignom bolesti djeteta. 
          Također,  u Pravnoj klinici Pravnog fakulteta djeluje Grupa za zaštitu prava pacijenata  koja se, između ostalog, bavi pružanjem pravne pomoći u području zdravstvene  zaštite i socijalnih prava. U suradnji s Gradom Zagrebom smo izdali i brošuru  pod nazivom „Prava iz zdravstvenog osiguranja i prava pacijenata“ koja bi  trebala biti zanimljiva svakom pacijentu, ali i poučna.  
          Imate dodatna  pitanja? Kontaktirajte nas!  
           
  |