U Hrvatskoj je udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom pučanstvu porastao prema gerontološko-javnozdravstvenim pokazateljima iz popisnih 2001/2011. godine i to od 15,6% u 2001. na 17,7% u 2011. godini(1). Tendencija stalnog porasta udjela starijeg stanovništva u Hrvatskoj ima krucijalne implikacije na strukturu gospodarstva, a posebno sustav zdravstva, mirovinskih fondova, socijalne skrbi, znanosti, obrazovanja, graditeljstva, prometa i veza, međugeneracijske solidarnosti i turizma(2).

Promjena strukture korištenja zdravstvene zaštite uvjetovana je povećanom specifičnom gerijatrijskom potrošnjom. Racionalizaciji gerijatrijske zdravstvene zaštite nedvojbeno doprinosi dosljedna implementacija koncepta zdravog aktivnog starenja pučanstva i učinkovite zdravstvene zaštite. Zbog toga je nužna primjena geroprofilakse i Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za osobe starije životne dobi, poglavito za najučestaliji uzrok hospitalnog gerijatrijskog morbiditeta u koji ubrajamo cirkulacijske bolesti i novotvorine (1,3).
Vodeći uzroci hospitalizacija za osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj u 2013. godini, (slika 1) su bolesti cirkulacijskog sustava (N = 52 676), potom slijede novotvorine (N = 34 898) dok su na trećem mjestu bolesti oka i očnog sustava (N = 20 776), a na četvrtom mjestu bolesti probavnog sustava (N = 18152) te na petom mjestu ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (N = 15 100).

Slika 1.

Od posebnog značaja za gerontološko-javnozdravstvenu djelatnost je praćenje, utvrđivanje i evaluacija bolničke potrošnje gerijatrijskih bolesnika u odnosu na BO dane  hospitalizacijskog morbiditeta, dob, spol i skupine bolesti (1).

Fokusirane gerontološko-javnozdravstvene analize o gerijatrijskoj potrošnji te planiranje, praćenje, utvrđivanje i evaluacije odabranih gerontoloških determinanti u institucijama usmjerene su i prema Domovima za starije osobe, u kojima se pruža gerijatrijska zdravstvena skrb na razini primarne zdravstvene zaštite. Takvi su gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji neophodni za planiranje i programiranje cjelokupnog zdravstvenog sustava u cilju zadovoljenja rastućeg broja zdravstvenih potreba starijeg pučanstva.

Vodeće skupine bolesti (slika 2) prema rangu učestalosti udjela u ukupnom morbiditetu korisnika (N = 1 152) u odabranim Domovima za starije osobe u Hrvatskoj (2012. godine) su bolesti cirkulacijskog sustava (I 00-I 99), dok su na drugom mjestu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja (F00-F99), a na trećem novotvorine (C00-D48).

Slika 2.

Visoko rangirana učestalost skupine bolesti novotvorina (C00-D48) u osoba starijih od 65 godina u institucijskoj skrbi (bolnicama i Domovima za starije osobe) u Hrvatskoj upućuje poglavito na sveobuhvatnu i pravodobnu primjenu mjera primarne prevencije, poput smanjenja izloženosti kancerogenima i održavanja zdravih životnih navika (4).

Mjere probira u okvirima sekundarne prevencije novotvorina (C00-D48) posebno su usmjerene odnosu dobrobiti i rizika, u individualnom gerontološkom pristupu starijoj osobi (2,4). Tercijarna prevencija novotvorina u starijoj životnoj dobi usmjerena je sprječavanju i otklanjanju komplikacija (dekubitus, inkontinencija, kontrakture i dr.) bolesti te poglavito psihosocijalnoj podršci i održavanju preostale funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika (3,5).

Simptomi koji bi mogli upućivati na novotvorine u starije osobe nikako se ne smiju zanemariti ili pripisati starosti, za što je neophodna trajna doedukacija iz gerontologije i gerijatrije te promocija zdravlja.
U starijih osoba mogu se pojaviti simptomi, ovisno o vrsti novotvorine na koje treba obratiti posebnu pažnju: neobjašnjiv gubitak tjelesne mase i teka, zadebljanje, promuklost, problem gutanja, ranica koja ne zacjeljuje, dugotrajan kašalj, krv u stolici, vagini, urinu, dugotrajan proljev ili opstipacija, dugotrajne probavne tegobe, promjena madeža (4).

Primjena geroprofilakse i preventivnih programa u starijoj životnoj dobi prioritetno je usmjerena sprječavanju bolesti i očuvanju funkcionalne sposobnosti starije osobe te promociji zdravog aktivnog i produktivnog starenja (1-3). Preporuke za geroprofilaktične mjere ranog otkrivanja neoplazmi u starijoj životnoj dobi nastavljaju se u kontinuitetu na program mjera prevencije u srednjoj životnoj dobi (3,6-7). Ključna je uloga liječnika opće/obiteljske medicine u provedbi Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u starijoj životnoj dobi, uz individualni gerontološki pristup (6-7).

U cilju unaprjeđenja cjelokupnog zdravstvenog sustava u pružanju učinkovite, primjerene, racionalne, dostupne i kontrolirane zdravstvene skrbi gerontološkom osiguraniku, kao i gerijatrijskom bolesniku, pokrenut je projekt informatizacije „GeroS“ povezan sa Centralnim zdravstvenim sustavom CEZIH-om.

„GeroS“ bi na taj način povezao sve razine i sudionike zdravstvene skrbi za starije osobe: od timova liječnika opće/obiteljske medicine, patronažne djelatnosti, kućne njege i palijativnogerijatrijske skrbi do gerijatrijske zdravstvene njege u Domovima za starije,  bolničke zdravstvene skrbi i dugotrajnog liječenja, Zavoda za javno zdravstvo - Centara za zdravstvenu gerontologiju, usluge Gerontološkog centra - izvaninstitucijske skrbi gerijatrijskih osiguranika do gerontostomatoloških usluga te usluga gerontonjegovatelja.

ZAKLJUČNO

Informatizacija putem „GeroS-a“ nedvojbeno pruža nove mogućnosti za uspješnu primjenu geroprofilaktičnih mjera i Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u u starijoj životnoj dobi poglavito za skupinu bolesti novotvorina (C00-D48).

REFERENCE:

1. Tomek - Roksandić S, Majić T, ur. Gerontološko javnozdravstveno - statistički pokazatelji za Hrvatsku 2004.- 2006. godina. Zagreb: Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju; 2007/ 2008.
2. Tomek - Roksandić S, Fortuna V, ur. Gerontološki centri 2004: zagrebački model uspješne prakse za starije ljude. 2. dop. Izd. Zagreb: Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju; 2004.
3. Duraković Z. i sur. Gerijatrija medicina starije dobi. Zagreb: C.T. – Poslovne informacije, d.o.o.; 2007.
4. Strnad M. Starija životna dob i rak. Medicus 2005; 14 (2):251-256.
5. Tomek-Roksandić S, Šostar Z, Fortuna V, ur. Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i Postupnikom opće/ obiteljske medicine. Zagreb: CZG ZJZ „Dr. Andrija Štampar“; 2011.
6. Tomek-Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Šostar Z, Lukić M, Duraković Z, Ljubičić M, Vučevac V. Program of primary, secondary and tertiary prevention for the elderly. Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:475-481.
7. Tomek-Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Šostar Z, Lukić M, Ljubičić M. Gerontology public health management in Croatia. Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:469-474.