Naslovnica uredništvo
 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Mentalno zdravlje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Mikrobiologija i zdravlje
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 
  God. VII Br. 16 / 2020.
 
 
 

 

 

 


Odraz demografske tranzicije u Hrvatskoj na mjesto nastanka smrti

Demografska tranzicija u Hrvatskoj ukazuje na progresivno starenje stanovništva i stavlja Hrvatsku među prvih deset država s najvišim udjelom starijih od 65 godina. Indeks starenja stanovništva Hrvatske viši je od 100, što upućuje na vrlo staru populaciju i sve veći udio osoba u dubokoj starosti. Udio stanovništva starijeg od 65 godina od zadnjeg popisa 2011. povećao se sa 17,7% na 20,0% u 2017. godini. Bilježi se i povećanje prosječne dobi umiranja kod žena sa 78,4 na 79,9, a kod muškaraca sa 71,1 na 72,8 godina. U ukupnom mortalitetu zabilježeno je povećanje udjela umrlih u dobnoj skupini iznad 65 godina, sa 80% u 2011. na 83% u 2017. godini.

Razvoj sustavne izvaninstitucijske skrbi za starije osobe omogućio je njihov dulji ostanak u vlastitom domu te promjenu dobne strukture osoba kojima je potrebna institucijska skrb. Tijekom posljednjih deset godina primijećeno je povećanje broja zahtjeva osoba duboke starosti (85 i više godina) za smještaj u domove i to u trenutku kada njihovo zdravstveno stanje zahtijeva zdravstvenu i socijalnu institucijsku skrb. To se odrazilo na promjenu organizacijske strukture domova za starije osobe u smislu povećane potrebe za stacionarnim smještajem. Tome u prilog govore i brojke koje se odnose na umrle u ustanovama za smještaj koji se unazad deset godina povećao sa 6% na 16%, a istovremeno se smanjio udio umrlih u kući (Slika 1). Analizirani su podaci mortalitetne statistike Državnog zavoda za statistiku od 2005. do 2017. godine. Podaci su obrađeni prema varijablama mjesta smrti: u bolnici, u kući i u ustanovi za smještaj. Udio osoba starijih od 65 godina umrlih u ustanovama za smještaj iznosi između 94% i 95%.

Slika 1 Udio umrlih prema mjestu nastanka smrti u Hrvatskoj*

Usporedba udjela umrlih osoba u ustanovama za smještaj u zadnjem petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu pokazuje nešto više vrijednosti za Grad Zagreb (Slika 2). Raspodejla umrlih u ustanovama za smještaj prema dobnim skupinama rane (od 65. do 74. godine), srednje (od 75. do 84. godine) i duboke starosti (85 i više godina) pokazuje viši udio umrlih osoba u dubokoj starosti u Gradu Zagrebu (Slika 3 i 4).

Slika 2. Udio umrlih u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu*

Slika 3. Udio umrlih osoba starijih od 65 godina u ustanovama za smještaj u Hrvatskoj*

Slika 4. Udio umrlih osoba starijih od 65 godina u ustanovama za smještaj u Gradu Zagrebu*

Hrvatska tijekom zadnjih deset godina bilježi kontinuirani porast udjela umrlih u ustanovama za smještaj te je, s obzirom na demografsko starenje stanovništva, za očekivati daljnje povećanje tog udjela. Potrebno je prilagoditi kapacitete ustanova za smještaj, prvenstveno domova za starije osobe, da bi se zadovoljile povećane potrebe. S obzirom na demografsku tranziciju potrebno je daljnje razvijanje izvaninstitucijske zdravstvene i socijalne skrbi, uz unaprjeđenje interdisciplinarnog i individualnog pristupa starijoj osobi u cilju što duljeg ostanka u njenom domu.

* Izvor: DZS i Referentni centar MZ za zaštitu zdravlja starijih osoba


Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med.
Ante Nakić
Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

© 2020 Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” www.stampar.hr
NZZJZ A. Štampar