Što su akutne respiratorne infekcije?

Pod pojmom akutne respiratorne infekcije donjeg dišnog sustava najčešće mislimo na akutni bronhitis, pneumoniju te akutno pogoršanje simptoma u bolesnika koji boluju od kronične opstruktivne bolesti pluća: kroničnog bronhitisa ili emfizema.

Koliko su u prevenciji važne navike?

Dobro funkcioniranje imunološkog sustava, odnosno imunoloških procesa kao i svih fizioloških procesa koji organizam održavaju u optimalnom stanju pretpostavka su zdravlja i zaštite od bolesti. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, primjerena higijena, dovoljno sna, kontroliranje stresa i zdrav okoliš čimbenici su koji znatno utječu na naše zdravlje i otpornost prema bolesti. Primarna prevencija odnosi se upravo na usvajanje pozitivnih zdravstvenih navika s ciljem da se bolest niti ne pojavi.

Koje namirnice pozitivno utječu na imunitet?

Istraživanja su pokazala pozitivan učinak pojedinih namirnica i nutrijenta na imunološki sustav, u smislu bolje obrane organizma od mikroorganizma i kraće trajanje bolesti. Ovdje se prvenstveno misli na antioksidante iz hrane. Polifenoli i optimalan omjer omega- 6 i omega- 3 masnih kiselina pomažu u prevenciji upalnih procesa i podizanju imuniteta organizma. Namirnice bogate antioksidantima i omega masnim kiselinama su: brokula, jabuke, zeleni čaj, citrusno voće, crvena paprika, kiseli kupus, crni grah, suho voće, đumbir, žitarice, maslinovo i laneno ulje i masna riba (tuna, skuša, haringa, srdela).

Vitamin C
Vitamin C stimulira obrambeni sustav, jak je antioksidans, a tijekom bolesti pojačano se troši. Veće količine nalazimo u agrumima, šipku, kiviju, paprici, kupusu i krumpiru.

Vitamin A
Vitamin A je važan za rad imunološkog sustava, ali i za održavanje funkcije sluznica koje su prva linija obrane tijela od štetnih tvari. Najbolje djelovanje imaju karoteni iz kojih tijelo samo stvara vitamin A. Vitamin A zastupljen je u jetri, mlijeku i mliječnim proizvodima, maslacu, žutanjku, ribi i mrkvi. Topiv je u mastima, odnosno uljima koji su potrebni za njegovu resorpciju u probavnom sustavu.

Vitamin E
Vitamin E je jedan od najjačih antioksidansa i najmoćniji u zaštiti ovojnica stanica od oštećenja slobodnim radikalima pa višestruko djeluje na cijeli organizam. Bogati izvor vitamina E su biljna ulja posebno suncokretovo, sjemenke, bademi, kikiriki, jaja. Topiv je u mastima, odnosno uljima.

Vitamin D
Vitamin D na specifičan način djeluje na imunološki sustav i povećava stvaranje antimikrobnih peptida koji uništavaju staničnu stijenku bakterija, virusa i gljivica u tijelu. Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina, a može se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjku i gljivama. Topiv je u mastima, odnosno uljima. Za vrijeme zimskih mjeseci, kada smo manje izloženi sunčevom zračenju važno je povećati unos vitamina D kroz ove namirnice.

Cink
Cink je uključen u više od 200 enzimatskih sustava tijela, a u imunološki sustav je uključen kroz brojne mehanizme. Resorpcija cinka se značajno smanjuje kod upalnih procesa na sluznicama crijeva što može izazvati njegov deficit. Na imunološki sustav djeluje od prve barijere – kože i sluznice do regulacije gena unutar limfocita. Ključan je za normalnu razvojnu funkciju stanica koje posreduju nespecifičnu imunost. I manji nedostatak cinka utječe na smanjenu produkciju važnih čimbenika i smanjenu funkciju našeg imunološkog sustava.

Omega-3 i omega-6 masne kiseline
Masne kiseline su osnovni građevni element staničnih membrana i različitih staničnih medijatora bez kojih nema komunikacije među stanicama. Ravnoteža tzv. medijatora upale moguća je samo uz prisutnost određenih masnih kiselina. Neke od tih kiselina tijelo ne može stvoriti. To su esencijalne masne kiseline.

Omega- 3 i omega-6 su dvije od 59 poznatih esencijalnih nutrijenata, što znači da se ne mogu sintetizirati u tijelu. Potrebe organizma se zadovoljavaju unosom, odnosno hranom. Povoljan omjer omega masnih kiselina je značajan jer one reguliraju na tisuće metaboličkih funkcija preko prostaglandina.

U organizmu se od omega 6 masnih kiselina stvara vrsta prostaglandina - molekula koje utječu na upalne procese, zgrušavanje krvi dok vrsta prostaglandina nastala iz omega 3 masnih kiselina smanjuje upalne procese i sprječava nastanak tromba.

U modernoj ishrani izvori omega 3 masnih kiselina su zastupljeni uglavnom u masnoj morskoj ribi: losos, sardine, haringa, tuna. Orasi i sjeme lana sadrže alfa-linoleinsku kiselinu, iz koje organizam stvara omega 3 masne kiseline. Ekstra djevičansko maslinovo ulje također je dobar izvor omega 3 masne kiseline. U organizmu se ove masne kiseline „prevode“ u molekule koje, između ostalog, reguliraju imunološki odgovor.

Antropološki dokazi pokazuju da su naši preci u ishrani imali zastupljen odnos omega 6:omega 3 masnih kiselina 2:1, ali moderne prehrambene navike poremetile su ovaj odnos na čak 10:1 u korist omega 6 masnih kiselina.

Mnoga istraživanja pokazuju da je upravo promjena odnosa u unosu omega 3 i omega 6 putem ishrane povećala sklonost upalnim reakcijama kao i brojnim poremećajima koji se vežu uz upalne reakcije. Nepovoljan omjer ovih masnih kiselina negativno utječe i na imunološki odgovor organizma.

Stoga je poželjno vratiti u ravnotežu unos omega 3 u ishrani u odnosu na omega 6 masne kiseline. Ovaj odnos trebao bi biti 2:1 za omega 6, a ne 10:1 kao što je sada slučaj. Za razliku od omega 3, izvori omega 6 masnih kiselina u današnjoj prehrani široko su zastupljeni u biljnim uljima (suncokretovo, kukuruzno, sojino). Brza hrana, kolačići, slatkiši i grickalice također sadrže biljna ulja. Štetna je i pržena hrana, pečena hrana i mesne prerađevine. Optimalizacijom omjera masnih kiselina omogućit ćemo i vraćanje ravnoteže u organizam u korist zaštitnih čimbenika (prostaglandina).

Probiotici
Znanstveno je dokazano da probiotici jačaju imunitet. Korisne bakterije (primjerice: lactobacillus acidophilus i bifidobacterium animalis) – važni su čimbenici probavnog sustava koji sudjeluju u obrambenim mehanizmima organizma, a tako i u prevencije gripe. Utjecaj probiotika na zdravlje intrigira sve više znanstvenika širom svijeta. Utvrđeno je da svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj. Istraživanjem se testirao utjecaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a autori zaključuju da najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja ( 8.Leyer, S, Mubasher, C. Reifer, A.C Probiotic Effects on Cold and Influenza-Like Symptom Incidence and Duration in Children. Pediatrics. 2009, Volume 124: e172-e179.).

Osim toga, probiotici pozitivno utječu na apsorpciju hranjivih tvari u probavnom traktu. Tako sudjeluju u optimalnom funkcioniranju organizma. Različiti nutrijenti – vitamini, minerali i probiotici u međudjelovanju su s probavnim sustavom, pospješuju funkcije stanica crijevnog imunološkog sustava i kroz komunikaciju s drugim organskim sustavima djeluju na imunološki sustav cijeloga tijela. Loše prehrambene navike, stres, alkohol, kofein, lijekovi, posebice antibiotici, ugrožavaju mikrofloru, pa je unos probiotika i održavanje ravnoteže mikroorganizama i iz tog razloga jako važan. Uvijek je važan pažljiv odabir između velikog broja proizvoda koji se nude na tržištu.

Glavni kriterij za njihovu primjenu je broj živih klica. Minimalno potrebna količina je 109 CFU/gramu ili mililitru. Drugi važan kriterij za primjenu je oblik koji omogućava da živi mikroorganizmi dođu do crijevne sluznice. Dobra hidracija , odnosno dovoljan unos tekućine u organizam važna je i za funkcioniranje imunološkog sustava organizma u užem i širem smislu te u održavanju primjerenog volumena krvi i cirkulacije.

Kako na imunitet djeluje redovita tjelesna aktivnost?

Tijekom vježbanja stanice imunološkog sustava ubrzano se kreću kroz tijelo i učinkovitije uništavaju mikroorganizme. Ovaj učinak traje nekoliko sati nakon prestanka fizičke aktivnosti. Međutim, umjerena svakodnevna tjelesna aktivnost ima pozitivan učinak i znatno duže. Duboko disanje prilikom tjelesne aktivnosti također pridonosi boljem općem stanju organizma. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rezistenciju tkiva na inzulin i time sudjeluje u održavanju normalne razine šećera u krvi što također doprinosi optimizaciji metaboličkih i fizioloških procesa u organizmu. Nije zanemariv ni pozitivan učinak tjelesne aktivnosti na stres. Snižavanje razine kroničnog stresa, smanjuje razinu kortizola i noradrenalina koji kod dugotrajnog lučenja nepovoljno djeluje na imunološke procese organizma.

Utječe li stres na imunološke procese?

Kronična tjeskoba i dugotrajni ili opetovani stres narušavaju psihičko zdravlje i nepovoljno utječu na imunitet. Razina hormona stresa – kortizola i noradrenalina koje luči nadbubrežna žlijezda – u kroničnom stresom su u porastu. Visoke razine kortizola smanjuju djelotvornost imunološkog sustava i smanjuju sposobnost obrane od infekcije. Zato se osobe koje su pod stresom lakše razbole.

Stanje prekomjernog, odnosno kroničnog stresa može se umanjiti određenim postupcima: relaksacijom, učenjem vještina regulacije stresa i upravljanja emocijama, unošenjem aktivnosti koje nas vesele i opuštaju u dnevni ili tjedni raspored i konzultacija sa stručnim osobama, ako stres i negativna psihička stanja narušavanju kvalitetan život i funkcioniranje.

Pranje ruku i higijena…

Često pranje ruku najučinkovitiji je način zaštite od mikroorganizama. Preporučuje se pranje sapunom barem dvadeset sekundi (manje je bitna temperatura vode). Ako tekuća voda i sapun nisu dostupni, mogu se koristiti antibakterijske maramice i gelovi koji uništavaju većinu vrsta bakterija, virusa i gljivica. Opće mjere higijene, ponajprije higijena nosa i pranje ruku također pomažu u sprečavanju zaraze. Istraživanja su pokazala da se na podlakticama nalazi više bakterija nego na šakama.

Nakon pranja, ruke treba brisati papirnatim ručnicima. Pamučni ručnici mogu sadržavati znatnu količinu mikroorganizama. Dokazano je da papirnati ručnici sadrže manje bakterija od pamučnih i bolji su izbor- naročito na javnim mjestima. Pranje ruku posebno je važno prije jela i nakon kihanja, kašljanja ili ispuhivanja nosa. Važno je i Izbjegavati dodirivanje lica, oka, nosa i usta neopranim rukama. Pri kihanju i kašljanju treba koristiti papirnatu maramicu za jednokratnu upotrebu i nakon korištenja baciti je u koš za smeće.

Temperatura i vlažnosti zraka u prostorijama

Suhi zrak u pregrijanim prostorijama odlično je okruženje za širenje virusa. Kada se sluznice nosa i grla isuše, virusi lakše prolaze tu barijeru. Temperatura u prostorijama ne bi trebala biti previsoka, a poželjna je i upotreba ovlaživača i ionizatora zraka. Vrlo je bitno i provjetravanja zatvorenih prostora redovito tijekom dana. Više puta u danu trebalo bi nekoliko minuta prozračivati prostorije u kojima boravimo. Iznimno je važno i često boraviti na svježem zraku.

Recite „ne“ pušenju

Izbjegavajte aktivno i pasivno pušenje jer oštećuje sluznicu dišnog sustava. Pušenje smanjuje i opću obrambenu sposobnost organizma.

Naročito loš utjecaj pušenje ima kod oboljelih od respiratornih infekcija, ali i svih drugih bolesti dišnog sustava. Upala dišnog sustava dovodi do povećane sekrecije sluzi i time dodatnog pogoršanja kašlja i otežanog disanja. Kod dugogodišnjih pušača, duhanski dim stimulira i trajnije povećano lučenje sluzi u žlijezdama. Ujedno, spazam mišića i edem sluznice dišnih puteva otežavaju disanje.

Kod pušača se razvijaju i nepovratna sužavanja bronha radi upala i ožiljaka što može uzrokovati trajne probleme s disanjem. Osobe koje npr. boluju od astme, a koje puše su u dvostruko većem riziku od emfizema i kroničnog bronhitisa. Pušenje kroz niz čimbenika pogoduje lakšem obolijevanju od respiratornih infekcija kao i težem ozdravljenju. Najpametnija i zdravstveno najkorisnija odluka je – prestanak pušenja.

Kako utječe san?

Dobar i kvalitetan san također je važan u obrani organizma od infekcije. Istraživanja pokazuju da je dovoljno sna neophodno za optimalan rad imunološkog sustava. Za dobar san zaslužan je melatonin, hormon koji luči žlijezda epifiza. Visoka razina melatonina koja se povezuje s dubokim snom jača imunitet i štiti od virusa (ali i drugih bolesti). Odraslima treba 6 do 8 sati sna, školskoj djeci od 8 do 10 sati, predškolskoj djeci 10 sati, maloj djeci 12 do 13 sati, dok novorođenčad spavaju i po 18 sati dnevno.

Pozitivnim zdravstvenim ponašanjem i usvajanjem primjerenih navika možemo svoj organizam održavati u optimalnom stanju što je uvjet dobrog funkcioniranja imunološkog sustava i sprječavanja infekcije.

Vezani sadržaji: Pušenje i dišni sustav