Pušenje duhana danas smatramo jednim od značajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Procjenjuje se da danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad 15-te godine života. Smatra se, da u svijetu svakih osam sekundi umire jedna osoba zbog bolesti uzrokovane pušenjem cigareta.

Pušenje svake godine u svijetu ubija približno šest milijuna ljudi, među njima, više od 600 000 nepušača koji umiru zbog posljedica pasivnog pušenja. U Europi godišnje umre oko 650 000 ljudi, a u Republici Hrvatskoj oko 14 000 ljudi zbog posljedica pušenja. O ozbiljnosti problema govori i činjenica da se i nakon preboljelog AIM-a ili osobe koje boluju od KOPB-a, raka usne šupljine, grla, jednjaka i drugih medicinskih posljedica pušenja – njih 50% ponovno vrati pušenju!

Ovisnost o nikotinu je teška ovisnost s malom stopom pušača koji pokušavajući prestati pušiti to i trajno uspiju - oko 2/3 pušača bi željelo prestati pušiti, 1/3 to i pokušava svake godine, ali manje od 3% to i uspije. Duhanski dim se sastoji od 4000 različitih kemikalija (oko 500 plinovitih i oko 3500 čestica), od čega najmanje 63 kancerogene komponente. Toksini dovode do disfunkcije endotela krvnih žila, tromboze i koronarne vazokonstrikcije.

Dišni sustav prvi je na udaru štetnih sastojaka iz duhanskog dima. U traheobronhalnom sustavu nastaje oštećenje trepetljika, koje služe kao mehanički čistač udahnutih štetnih tvari. Kada brojne štetne tvari dođu u kontakt sa sluznicom bronha, uzrokuju stvaranje prekomjerne sluzi koja otežava rad trepetljika, iskašljavanje postaje sve teže te štetne tvari ostaju u plućima. U početku se javlja samo podražajni kašalj bez iskašljavanja. Kad trepetljike potpuno nestanu, iskašljavanje postaje otežano, nepoželjni sekret se gomila u bronhima te nastaju smetnje protoka zraka kroz bronhalni sustav pa se, osim kašlja, javlja i otežano disanje s gušenjem, najprije u naporu, a potom i mirovanju. To je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, KOPB će do 2020. godine biti na trećem mjestu ljestvice pobola u svijetu. Dim cigareta neutralizira djelovanje zaštitnih enzima, zbog čega nezaštitne proteaze razaraju plućno tkivo te posljedično nastaju veće alveolarne šupljine, emfizematozne ciste. Otežan protok zraka kroz bronhe i nestajanje respiracijske površine pluća zbog emfizema dovodi do manjka kisika u tijelu. Manjak kisika u pušača nastaje i zbog ugljičnog monoksida u dimu cigareta, obzirom da ugljični monoksid ima oko 210 puta veći afinitet prema hemoglobinu, nego kisik. Bolesnici nedostatak kisika u krvi i u tkivima osjećaju kao nedostatak zraka, zaduhu, umor, zamaranje i nemoć te tako cijelo tijelo pati zbog nedostatka kisika. Prema tome, KOPB nije samo bolest ograničena na pluća, nego je zapravo sustavna bolest.

Pušenje cigareta smatra se najodgovornijim čimbenikom u nastanku raka pluća. Epidemiološki podaci pokazuju da je s povećavanjem broja pušača u svijetu, rapidno porastao i broj oboljelih od raka pluća. Značajan broj bolesnika bio je izložen pasivnom pušenju, bilo na radnom mjestu ili u svom kućanstvu. U prostoriji gdje puši četvero ljudi, osoba koja ne puši udahne toliko štetnih tvari kao da i sama puši. Rizik nastanka raka pluća u supruga pušača je gotovo 25%. Pušenje cigareta ima veći štetni utjecaj u žena, tako da i manji broj popušenih cigareta u odnosu na muškarce uzrokuje teža oštećenja pluća - „telescoping phenomenon“. Rak pluća je na prvom mjestu ljestvice pobola od malignih bolesti u muškaraca u svijetu, a u žena je na trećem mjestu. Treba reći da, unatoč napretku u samom liječenju, prema epidemiološkim podacima tek oko 15% bolesnika s rakom pluća preživi pet godina. Bolesti dišnog sustava uzrokovane pušenjem cigareta kao što su bronhitis, emfizem i KOPB nastaju polagano, tako da se bolesnici javljaju liječniku tek u uznapredovalom stadiju bolesti.

Koliko će osoba biti uspješna u prestanku pušenja ovisi o motivaciji za prestanak, o stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o potpori koju dobije za vrijeme odvikavanja od pušenja. Pokazalo se da za prestanak pušenja mogu biti učinkovite kratkotrajne terapijske intervencije, poput savjeta liječnika, ali su još učinkovitije intenzivne bihevioralne intervencije, primjerice grupna terapija, individualne konzultacije i savjetovanje preko telefonske linije pomoći. Samo čvrsta odluka da uživate u prednostima nepušenja može vam pomoći na putu da postanete i ostanete nepušač. Inače je poznata metoda 15 koraka do nepušenja – oni moraju biti jednostavni, razumljivi, lako primjenjivi i učinkoviti.

1. korak – odaberite prednosti nepušenja koje su vam najvažnije – fizičke prednosti (bolji osjećaj okusa i mirisa, prestanak kašlja i upala, normalizacija krvnog tlaka…), poboljšanje ukupnog zdravlja, društvene prednosti (više vremena za obitelj, posao, prijatelje, ne smetanje drugima s pušenjem, zadobivanje naklonosti obitelji i prijatelja, kuća i automobil odišu svježinom…), emocionalne prednosti (nema osjećaja krivnje, raste osjećaj sreće i zadovoljstva, ukupno se bolje osjećate, povećanje samopouzdanja i samopoštovanja…), financijske prednosti

2. korak – odredite datum prestanka pušenja

3. korak – tjelesno se pripremite za prestanak pušenja

4. korak – potrebna je i psihička priprema

5. korak – planiranje nagrada koje će vas motivirati

6. korak – promatrajte nepušače i oponašajte ih

7. korak – prestanite pušiti uz mali obred

8. korak – uzimajte više tekućine, u prvom redu vodu, prirodne sokove, pripazite na prehranu (izbjegavajte „grickalice“, uzimajte mrkvicu, celer, voće,…)

9. korak – nađite vremena za odmor i opuštanje

10. korak – probudite sposobnost maštanja (pozitivne misli i sadržaji)

11. korak – koristite duhovnu snagu (vjerski sadržaji)

12. korak – smanjivanje žudnje za pušenjem – tuširanjem

13. korak – ako ste posrnuli i ponovo zapalili cigaretu ne treba odustati, već krenuti ispočetka (recidiv je dio terapijskog procesa, ali se recidiv treba analizirati)

14. korak - ne zaboravite dvostruku pobjedu (za sebe i za druge)

15. korak - osjećate se dobro zbog samog sebe!

Škola nepušenja – profesionalna pomoć pušačima koji žele prestati pušiti

Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja. Temeljni program škole traje pet dana, a u okviru uvodnog programa nastoji se pomoći polaznicima da prestanu pušiti.

Nakon prvog tjedna polaznici se okupljaju jednom tjedno tijekom tri tjedna u tzv. senzibilnu grupu podrške u kojoj razmjenjuju svoja iskustva, raspravljaju o pojedinačnim problemima vezanim uz odvikavanje od pušenja i nastoje međusobno jedno drugome pomoći da ustraju u svojoj odluci.

Program Škole nepušenja predstavlja modifikaciju američkog programa - "Breathe free plan to stop smoking". Premda se model odvikavanja temelji na radu u grupi, rad je usmjeren svakom pojedincu, od spoznavanja motivacije pojedinca za prestanak pušenja, određivanja tipa pušača do analize dosadašnjih neuspjeha i pronalaženja novih motiva. Pojedinačno se analiziraju prednosti prestanka pušenja, važnost pozitivnog razmišljanja i vizualizacija sebe kao nepušača. Polaznike grupe uči se o pravilnoj prehrani, važnosti tjelovježbe itd. Važno je polaznike povremeno kontaktirati telefonom tijekom sljedećih šest mjeseci od prestanka pušenja kako bi im pružali potporu, a i evaluirali učinkovitost rada.

Cilj programa je omogućiti profesionalnu pomoć zainteresiranim pušačima koji žele prestati pušiti. Korisnici ovog programa su pušači koji su motivirani za prestanak pušenja, a zainteresirani su za stručnu pomoć u obliku grupne terapije. Program provode djelatnici Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Broj polaznika ograničen je od 8 do 15 polaznika. Škola traje pet dana u trajanju od dva sata.

Senzibilne grupe održavaju se jednom tjedno tijekom četiri tjedna, a u rad se uključuju suradnici škole. Evaluacija uspješnosti programa provodi se telefonski nakon tri i šest mjeseci po završetku Škole, kada se smatra da su svi polaznici nepušači.

Sve informacije o Školi nepušenja zainteresirani mogu dobiti pozivom na broj telefona Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti 01/ 38 30 066. Svakako bi trebalo obratiti pažnju na simptome apstinencije (fizičke) koji se javljaju između 24 do 36 sati i obično su prisutni oko tjedan dana od prestanka pušenja, iznimno i duže, dok psihološki simptomi traju od mjesec dana do godinu. Neki pušači nastavljaju pušiti da bi izbjegli simptome apstinencije – napetost, nervoza, nesanica, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, glavobolja, pojačan apetit, problemi s probavom, uz jaku žudnju za pušenjem. Taj osjećaj jake žudnje traje 2 do 3 minute i nakon toga prolazi i s vremenom se javlja sve rjeđe.

Što se tiče farmakološkog tretmana ovisnosti o nikotinu, potreban je samo u rjeđim slučajevima i to osobito u početnom periodu apstinencije kada su apstinencijske tegobe najizraženije i tada se koriste preparati koji olakšavaju prestanak pušenja (nikotinski i nenikotinski preparati).

Literatura:

http://www.turbuhaler.eu/hr/zanimljivosti/djelovanje-cigaretnog-dima-(ili-pusenje-cigareta)-na-disni-sustav/; The Effects of Cigarette Smoking on the Respiratory System)

http://www.mhhe.com/biosci/ap/vander/resp/reading4.mhtml, Blažić-Čop N., Đorđević V. „I vi možete prestati pušiti”, Život i zdravlje, Zagreb, 2014.

Vezani sadržaji: Prevencija respiratornih infekcija