U prostorijama Škole narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Grad Zagreb je nastavio provedbu VI. faze Projekta “Zdravi grad” Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije održavanjem dvije radionice u studenom i prosincu 2016. godine za sve prioritetne skupine: palijativna skrb, mentalno zdravlje, promicanje zdravlja i prevencija bolesti, obitelj i zdravlje, nezaposlenost te zdravo urbano planiranje i okoliš. Opće teme VI. faze Projekta „Zdravi grad“ Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, temelje se na Strategiji „Zdravlje 2020“ i njenoj prilagodbi provođenju na lokalnoj razini, uzimajući u obzir opće ciljeve: unaprjeđenje „zdravlja za sve“ i smanjenje nejednakosti u zdravlju te izradi nacrta - okvirnog sadržaj Plana za zdravlje Grada Zagreba na temelju plenarnih prezentacija tematskih grupa.

Opće teme provedbe VI. faze Projekta su:

• Ulaganje u zdravlje kroz cjeloživotno učenje i osnaživanje ljudi
• Rješavanje javnozdravstvenih prioriteta
• Jačanje kapaciteta javnog zdravstva i zdravstvenog sustava
• Organiziranje zajednice koja pruža podršku svojim građanima (jačanje „otpornosti“ zajednice na stalne promjene u okruženju)

Na završnoj radionici je nakon uvodnog dijela slijedio rad u malim grupama prema prioritetima, a sukladno predlošku „Analiza problema”. Pitanja na koja je trebalo odgovoriti vezano uz zdravstveni problem su: precizna definicija problema uključujući izvor i porijeklo problema, veličinu i raširenost u smislu incidencije i prevalencije, rizičnu populaciju (dob, spol, rasa, zanimanje, socio-ekonomski status i kultura), vrijeme pojavljivanja problema ili sezonske varijacije te karakteriziranost geografskom lokacijom (županijska, gradska, mjesto stanovanja ili drugo). Potrebno je utvrditi polazne točke – vrlo jasno definirati problem prije traženja strategije rješavanja problema uz procjenu dosadašnjeg stanja, tehnologije te raspoloživih resursa kojima se nešto može postići. Izrađen je Dijagram determinatora i pospješujućih čimbenika (zdravstveni problem, determinatori te direktni pospješujući čimbenici) kao i Analiza zdravstvenog problema (zdravstveni problem, determinatori, direktni i indirektni pospješujući čimbenici).

Radne skupine su dobile predloške materijala te je svaka prioritetna skupina donijela zaključak:

• Palijativna skrb – problemsko područje: nedefinirane procedure među profesionalcima/službama na putu skrbi za palijativnog bolesnika u Gradu Zagrebu vodeći je izazov koordinacija skrbi među sudionicima procesa s ciljem razvoja cjelovitog, sveobuhvatnog institucionalnog sustava palijativne skrbi, tj. povezivanje savršenih karika.
• Mentalno zdravlje – problemska područja su definirana u odnosu na školu, obitelj, dječje vrtiće, zdravstvenu skrb i lokalnu zajednicu kao i na nepostojanje sustavnog pristupa izazovima vezanim uz duševno zdravlje djece i mladih u zajednici. Postoji i nedostatak programa psihosocijalne podrške posebno za osobe s težim duševnim poremećajima. Potrebno je unaprijediti skrb za duševno zdravlje u zajednici kroz programe unaprjeđenja duševnog zdravlja djece i mladih te razvojem programa psihosocijalne podrške za osobe s težim duševnim poremećajima.
• Promicanje zdravlja i prevencija bolesti – problemsko područje: visoki KEP indeks kod djece predškolske i školske dobi. Ideje za unaprjeđenje: jačanje preventivne stomatološke aktivnosti kod djece predškolske i školske dobi; povezivanje djelatnika dječje i preventivne stomatologije i primarnih doktora dentalne medicine u svrhu zajedničkog djelovanja. Sistematski pregledi u dječjim vrtićima i školama. Zdravstveni odgoj u školama – edukacija o oralnoj higijeni i potrebi sanacije zubi kao i edukacija o zdravoj prehrani osoblja i roditelja.
• Obitelj i zdravlje – problemsko područje: nepostojanje interdisciplinarne podrške roditeljima u vrijeme rasta i razvoja djece u Gradu Zagrebu tj. roditeljima s djecom do 7. godine života (u vrijeme najintenzivnijeg rasta i razvoja djece). Unaprjeđenje je moguće postići: uspostavljanjem i unaprjeđenjem interdisciplinarne suradnje i međusobne povezanosti stručnjaka. Osiguranje podrške roditeljima moguće je ostvariti osnivanjem savjetovališta za pravilan rast i razvoj djece (u gradskim četvrtima pri Domovima zdravlja).
• Nezaposlenost – problemsko područje: nedostatak modela/protokola za aktivaciju i brže uključivanje nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne skrbi u svijetu rada. Ideje za unaprjeđenje: do 2020. godine podići razinu kompetencija za traženje posla, te potaknuti motivaciju osoba u ciljnoj skupini uspostavljajući model/protokol suradnje svih relevantnih organizacija (HZZ, Razvojna agencija, Grad Zagreb, Centri za socijalnu skrb, Obrtničko učilište, SEECEL itd), kako bi se radno sposobne korisnike socijalne pomoći usmjerilo u programe obrazovanja koji su u skladu s potrebama tržišta rada, podigla razina njihove motivacije za traženje zaposlenja i radne kompetencije te kako bi ih sustav usmjeravao prema zaposlenju umjesto prema mjerama socijalne pomoći.
• Zdravo urbano planiranje i okoliš - problemsko područje: niska razina količine odvojeno sakupljenog otpada i nedovoljan broj odgovarajućih kontejnera. Potrebno je unaprijediti aktivnosti vezane uz zbrinjavanje otpada – razvrstavanje otpada na kućnom pragu.
• Bolnice koje promiču zdravlje – djelovanje na implementaciji projekta Bolnice koje promiču zdravlje u gradu Zagrebu. Aktivni sudionici programa su predstavnici Kliničke bolnice „Sveti Duh“, Dječje bolnice Srebrnjak, Klinike za psihijatriju Vrapče, Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež (Kukuljevićeva), Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“ (Jankomir) te Klinike za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva).