Novi ministar zdravlja Republike Hrvatske je prim. Siniša Varga, dr. med. dent. spec.. Rođen je 1965. godine, a iza sebe ima bogato profesionalno iskustvo. Obnašao je dužnost pomoćnika ministra zdravstva za stručno-medicinske poslove od 2002.-2004. godine, a od početka mandata ove Vlade, do nedavnog preuzimanja dužnosti ministra zdravlja, bio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Upravo nakon prelaska na novu dužnost, ministar je dao intervju za naš časopis za koji je pitanja sastavila doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med., voditeljica Službe za javno zdravstvo.

Jedna od glavnih tema razgovora bit će najavljeno izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice. Vi ste zagovaratelj izdvajanja, koji su razlozi za to?

Izdvajanjem iz Državne riznice Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje postat će samostalan fond koji u potpunosti snosi i pravnu i fiskalnu odgovornost te će time znatno učinkovitije djelovati u nadzoru financijskih tokova. Bit će moguće raditi dugoročne projekcije koje više neće ovisiti o rebalansu Proračuna. Najveće promjene očekujemo u bolničkom sektoru, iz razloga što planiramo prestati s avansnim plaćanjem bolnicama, već ćemo uvesti plaćanje po izvršenim zdravstvenim uslugama. No, to je usko vezano uz provođenje projekta Masterplana bolnica koji mora doživjeti promjene da bi se uskladili raspoloživ novac i stvarni troškovi.

Što će se promijeniti u pravima osiguranika izdvajanjem HZZO-a iz Državnog proračuna? Hoće li sva dosadašnja prava iz zdravstvenog osiguranja i dalje biti u ingerenciji HZZO-a (novčana naknada za porodiljski dopust, bolovanje...)

Činjenica je da sada HZZO pod svojom ingerencijom ima dio poslova koji izlaze iz okvira obveznog zdravstvenog osiguranja. Rodiljne i roditeljske naknade definitivno moraju biti dio sustava socijalne skrbi i to ćemo pokušati ispraviti u dogovoru s Ministarstvom socijalne skrbi. No, obim prava osiguranika ne dolazi u pitanje niti je povezan s izlaskom iz Riznice. Ono što očekujemo je smanjenje lista čekanja i bolja dostupnost bolničke specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite s obzirom na način plaćanja po izvršenoj zdravstvenoj zaštiti. Pacijenti će brže moći obavljati preglede i postupke za koje su naručeni.

Kako u budućnosti vidite ulogu privatnih osiguravatelja u Hrvatskoj?

Živimo u vremenu otvorenog tržišta, a posebno se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju privatnim osiguravateljima otvorilo više prostora kada govorimo o zdravstvenom osiguranju. Mislim da privatni osiguravatelji poslovanjem i ponudom mogu ravnopravno sudjelovati u tržištu osiguranja i podržavam ih jer će i nas kao javnog osiguravatelja držati budnim i motivirati na više standarde poslovanja.
Kada govorimo o segmentu poslovanja s kojim je HZZO trenutno na tržištu, a to je dopunsko zdravstveno osiguranje, kao što smo već najavili, HZZO će osnovati društvo koje će poslovati na tržištu osiguranja Republike Hrvatske pod nadzorom HANFA-e, kao i ostalih 26 društava na tržištu osiguranja i u skladu sa  Zakonom o osiguranju.

Dugo ste živjeli u Kanadi, zemlji čiji zdravstveni sustav slovi za jedan od najboljih u svijetu. Možete li komparirati kanadski sustav sa hrvatskim, što su mane, a što prednosti jednog i drugog?

Ono što je slično u hrvatskom i kanadskom sustavu zdravstva jest to da se oba sustava temelje na solidarnosti. Obje zemlje imaju javno financiran zdravstveni sustav. U Kanadi je također sustav pristupačan svim građanima, važna je primarna zdravstvena zaštita.

HZZO djeluje unutar Državne riznice te je cijeli zdravstveni sustav ovisan o Državnom proračunu, dok je pak kanadski sustav potpuno samostalan i samoodrživ.

Informatizacija zdravstva u Kanadi je na zavidnoj razini, kao što je i u Hrvatskoj s obzirom na broj e-projekata u posljednje dvije godine.

Kako u ovome trenutku ocjenjujete hrvatsko zdravstvo? Koje su nužne reforme?

Hrvatsko zdravstvo ima nekoliko slabih točaka. Unatoč tome, ono nije toliko loše koliko se percipira i hrvatskim je građanima javno zdravstvo i liječenje na teret obveznog zdravstvenog osiguranja još uvijek znatno dostupnije, nego što je u mnogim ekonomski razvijenijim zemljama svijeta. Ono što je svakako nužno reformirati jest bolnički sustav čija je neracionalna potrošnja već godinama generator gomilanja dugova u zdravstvu. Zadatak nam je postići dogovor s bolnicama da uredno vode svoje narudžbe pacijenata kako bismo o listama čekanja imali ispravnu informaciju, a tek potom mogli realno krenuti u njihovo skraćivanje.

HZZO se, u Vašem mandatu, u velikoj mjeri angažirao u projektima promicanja zdravlja. U kojoj mjeri i na koji način HZZO može poticati preventivne aktivnosti?

HZZO je već puno napravio u promicanju dodatne brige za pacijente od strane doktora primarne zdravstvene zaštite kroz projekt „pet zvjezdica u ordinacijama“ te se liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stimulira kroz dodatno plaćanje da prate svoje pacijente, kronične bolesnike koji boluju od KOPB-a, dijabetesa i hipertenzije. Trebali bi zaživjeti i nacionalni preventivni programi s najvećim mogućim stupnjem interoperabilnosti među subjektima u zdravstvenom sustavu, u kojem bi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti poticali svoje pacijente da se odazovu preventivnim programima. Krajem listopada 2014. sva tri preventivna programa (cervix, kolon i dojka) bit će u potpunosti informatizirani, a time i povezani svi dionici u centralni nacionalni preventivni sustav.

Koje ste si zadaće postavili na početku mandata? Što ste realizirali, a što je još pred Vama?

Smatram da je HZZO puno napravio u posljednje dvije godine koliko sam bio na čelu ove ustanove, prvenstveno na polju informatizacije. Uveli smo novi model upućivanja na SKZZ te nove ugovore s primarnom zdravstvenom zaštitom (praćenje kroz panele za kronične bolesti, dijabetes, hipertenziju, KOPB + preventivni programi, 5 zvjezdica u ordinacijama).

Kroz novi Pravilnik o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti uredili smo stanje u ortodonciji te napokon pružili priliku djeci s realnim problemima da dobiju aparatiće. HZZO je reorganiziran u 4 velika regionalna ureda. Uvrštavanje više od 700 vrsta lijekova na liste lijekova u 2013. godini, uglavnom generika, uz uštede od 10%, plus uštede zbog preporuka o propisivanju cjenovno povoljnih lijekova.

Ostvarili smo uštede na ortopedskim pomagalima za 10% (uvrštenje istovrsnih pomagala različitih proizvođača). Ujednačena je cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve kategorije osiguranika (bolja dostupnost), omogućeno je ugovaranje dopunskog zdravstvenog osiguranja putem internetske stranice. Realiziran je i projekt reinžinjeringa poslovnih procesa HZZO-a. HZZO je prošao proces certifikacije po normi ISO 9001 prema međunarodnoj Normi za sustav upravljanja kvalitetom.

U suradnji s HAK-om kreirana je interaktivna web karta, pokrenut je ISL portal za komunikaciju među liječnicima, a u primarnu zdravstvenu zaštitu uvedeni su dijagnostičko-terapijski postupci.

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju HZZO je uveo Europsku karticu zdravstvenog osiguranja i prava hrvatskih građana na zdravstvenu zaštitu u zemljama članicama EU-a. Ostvarili smo uštede zbog smanjenih stopa bolovanja (u 2012. godini stopa je iznosila 3.11, a u 2013. godini 2.85), a poradili smo i na kvalitetnijoj komunikaciji i otvorenosti prema građanima i medijima. Primjerice, Služba za odnose s javnošću HZZO-a je prema ocjeni novinara dobila najvišu ocjenu (istraživanja GONG-a i Zbora novinara u zdravstvu HND-a).

Iako odlazim sa čela HZZO-a, tim koji će ga voditi nastavit će s projektima koje smo zajednički započeli i ja ću im, kao ministar zdravlja, u tome pružiti punu podršku. Najveći zadatak pred HZZO-om je izdvajanje iz Državne riznice, zatim izdvajanje dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a u zasebno dioničko društvo, završavanje projekta e-uputnica te stavljanje u funkciju Portala za pacijente u kojem će svaki pacijent imati pristup svojim podacima (trenutno se ne podiže 30% nalaza). Do kraja godine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebao bi biti uveden e-karton za pacijente, a potom i u bolničkom zdravstvenom sustavu. Jedna od novina je i elektronički račun nakon 1. srpnja preko HAKOM-a u kojem će se HZZO-u iz ugovornih zdravstvenih ustanova računi vraćati u realnom vremenu da se vidi jesu li ispravni. U planu su i e-pomagala, e-fizikalna terapija u kući i njega u kući, a do kraja godine i uvođenje e-patronaže.

Poruka čitateljima:

Vašim čitateljima poručio bih neka brinu o svojem zdravlju koliko god mogu, kroz zdrave navike, prehranu, kretanje jer je prevencija najbolje liječenje. Kako je prevencija najbolje liječenje, poručujem neka se odazovu na preglede u sklopu Nacionalnih preventivnih programa. A unatoč tome, mogu ugovoriti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a kako bi, ako im ipak zatreba zdravstvena zaštita, izbjegli plaćanje sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (participacije).

Zahvaljujemo ministru Vargi i želimo mu puno sreće i uspjeha u provedbi zahtjevnih zdravstvenih reformi!